Erste banka je potpuno spremna za ulazak Hrvatske u eurozonu i na tom su izazovnom i velikom projektu radile sve njene službe više od godinu dana, rekao je na predbožićnom druženju s novinarima održanom u Erste poslovnom centru u Zagrebu Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke.
Osvrnuo se na najvažnije događaje na bankarskom tržištu 2022. i projekcije za 2023. te naglasio da je ulazak u eurozonu vrlo je važan korak za hrvatsko gospodarstvo jer će percepcijski promijeniti ulogu Hrvatske kao integralnog dijela Europske unije što će se povoljno odraziti na investicije i rejting koji je, primjerice, za Erste banku A minus, najveći koji ima neka hrvatska institucija.
-Tijekom 2022. rasli su krediti naših klijenata više od deset posto i u korporativnom i u građanskom sektoru, na povijesnom minimumu je plasman loših kredita i manji je od četiri posto, a rast depozita klijenata veći je od 20 posto – rekao je Schoefboeck. Pojasnio je da razlog nije samo ulazak Hrvatske u eurozonu nego i rast BDP-a od šest posto, kao i rast turizma te visoka likvidnost zbog toga što su tvrtke osigurale rezerve na računima.
Schoefboeck ističe da imamo najniže kamate u Europi, primjerice, kamate na stambeni krediti u Erste banci u Hrvatskoj su oko 2,5 posto, dok su u Njemačkoj i Austriji četiri posto. Ipak, iduće godine i kod nas se očekuje blagi rast kamata. - U Hrvatskoj su kamate u ovom trenutku najniže u Europi i to će tako ostati duže vrijeme. Više od 90 posto kredita ima fiksiranu kamatu, a za stambene kredite kamate su fiksirane na period od pet do deset godina - rekao je Schoefboeck.
Plaće ubrzavaju rast
O makroekonomskom okruženju i prognozama za Hrvatsku u 2023. govorio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Prema njegovim riječima, zbog značajnog utjecaja inflacije na gospodarstvo, koja je prema zadnjim pokazateljima bila 13,5 posto, u 2023. očekuje se usporavanje osobne potrošnje i privatnih investicija te inflacija od sedam do 7,5 posto. No za razliku od Hrvatske, dobar dio zemalja srednje Europe bit će suočen s dvoznamenkastom stopom inflacije u 2023.
Kovač je naglasio da se u zadnje vrijeme posebice promatra tržište rada i to iz dva razloga - stopa nezaposlenosti koje su na povijesno niskim razinama ne samo u Hrvatskoj nego i zemljama Europe i recesija koja nije ostavila traga na tržištu rada. Ako tržište rada ostane relativno stabilno, put iz recesije prilikom usporavanja bit će brži.
- S druge strane, gledamo i plaće jer njihov rast potencira inflaciju. Zasad plaće ubrzavaju rast, ali bitno sporije od stope inflacije i u Hrvatskoj i u većini zemalja srednje Europe – rekao je Kovač. Također je istaknuo pad hrvatskog javnog duga što je znak da je Hrvatska bila fiskalno odgovorna. Osim toga, Kovač je istaknuo da Hrvatska u ovoj bitci s ekonomskom krizom ima veliki kapacitet koji dolazi iz europskih fondova. U 2023. iz tih izvora može se očekivati četiri do pet milijardi eura što daje dodatni alat da javne investicije ublaže recesiju prema kojoj idemo.