Skupina država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, zatražila je od Europske komisije da za predstojeći izvanredni sastanak ministara energetike pripremi prijedlog o postavljanju gornje granice na veleprodajnu cijenu plina.
- Ograničenje cijene, što od početka traži sve veći broj država članica, jedna je od mjera koja će pomoći svakoj državi članici u ublažavanju inflatornog pritiska, upravljanju očekivanjima i koja će pružiti okvir u slučaju potencijalnih poremećaja u opskrbi te ograničiti ekstra profite u sektoru - kaže se u pismu koje je zasad potpisalo 12 ministara energetike i poslalo povjerenici za energiju Kadri Simpson.
U pismu,se kaže da energetska kriza 'uzrokuje neodrživi inflatorni pritisak koji teško pogađa kućanstva i poduzeća'.
Osim Hrvatske, pismo su potpisali Belgija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska.
Veleprodajne cijena po kojima EU kupuje prirodni plin višestruko je veća od onih u Sjedinjenim Državama i u Aziji.
Dio zemalja koje su skeptične prema plafoniranju cijena prirodnog plina pribojavaju se da bi to moglo dovesti do toga da izvoznici ukapljeni plin prodaju negdje drugdje, što bi dodatno pogoršalo situaciju s s opskrbom plinom.
Potpisnici pisma ističu da se bi se ograničenje cijena “trebalo primijeniti na sve veleprodajne transakcije prirodnog plina, a ne samo na uvoz iz pojedinih jurisdikcija”.
- To se može osmisliti na način da se osigura sigurnost opskrbe i slobodan protok plina unutar Europe, uz istovremeno postizanje našeg zajedničkog cilja smanjenja potražnje za plinom - kaže se u pismu.
Ministri energetike država članica Europske unije sastat će se u petak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na kojem će se pokušati dogovoriti o prijedlogu uredbe o hitnoj intervenciji za ublažavanje visokih cijena energije.
Komisija je predložila uredbu koja predviđa smanjenje potražnje za električnom energijom kako bi se snizile cijene električne energije za potrošače i mjere za raspodjelu viška prihoda energetskog sektora u korist krajnjih kupaca.
Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, napose u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja.
Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 posto tijekom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati.
Kao drugu mjeru Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.
Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.