zbog prirode zapadnih sankcija protiv Rusije možemo očekivati nastavak globalnih gospodarskih i energetskih promjena. Sljedeću godinu obilježit će i obnovljeno rivalstvo između SAD-a i Kine te rivalstvo između zapadnih država i onih koje na ovaj ili onaj način podupiru rusku agresiju
Nikada u posljednjih sedamdeset godina geopolitički odnosi nisu bili toliko presudni za svijet, politiku i gospodarstvo, kao sad. Nikada od Drugoga svjetskog rata nestabilnost izazvana krizama u geopolitičkim odnosima nije toliko promijenila postulate međunarodnog poretka na kojima i politika i gospodarstvo počivaju, kao sad. Na vrijeme prije pandemije i rata u Ukrajini gledat ćemo uskoro kao na romantiziranu verziju prosperiteta i spokoja, sa spoznajom da je ta era iza nas, a pred nama je samo nastavak distopijskih događaja započetih u 2022. godini, koji bi se samo mogli intenzivirati.
Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za geopolitiku te rektor i član Uprave Sveučilišta VERN‘, kaže da je ruska agresija na Ukrajinu obilježila cijelu 2022. godinu, a prema njemu zasigurno će utjecati na brojne procese i ponašanje aktera u međunarodnoj zajednici u sljedećih nekoliko godina.
Više, a ne manje tenzija
Cvrtila u ovome trenutku vidi tek male šanse za neki konkretan dogovor kojim bi se agresija zaustavila i pronašlo odgovarajuće mirovno rješenje. Prema njegovim riječima, Ruska Federacija i Ukrajina će vrlo vjerojatno zimu iskoristiti za obnovu svojih snaga i pripremu za nastavak ratovanja kad vremenski uvjeti u proljeće budu ponovno pogodni za vojna djelovanja. Kao što je poznato, dodaje, zapadne države nastoje pomoći izravno i neizravno Ukrajini dostavom oružja i sankcijama prema Rusiji, što će se nastaviti i sljedeće godine, a s obzirom na prirodu sankcija možemo očekivati nastavak globalnih gospodarskih i energetskih promjena. Iako ruska agresija na Ukrajinu prema Cvrtili predstavlja glavni međunarodni događaja na kojem će se prelamati brojni odnosi u međunarodnoj zajednici, sljedeću godinu obilježit će i obnovljeno rivalstvo SAD-a i Kine, kao i rivalstvo zapadnih država i onih koje na ovaj ili onaj način podržavaju rusku agresiju.
– Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je nove trendove u geopolitičkoj dinamici. Odnosi među državama u svijetu funkcionirali su na režimima koje je većina država prihvaćala, odnosno pridržavala se pravila do granice realizacije vlastitih interesa bez većeg uznemiravanja međunarodnog poretka. Rusija je svojim potezom srušila arhitektoniku globalnog poretka uvodeći ponovno silu i rat kao sredstvo djelovanja. Međunarodni režimi građeni nakon Drugog svjetskog rata i u posthladnoratovskom poretku imali su alate za kažnjavanje onih koji se koriste silom i nasiljem, ali su oni funkcionirali samo prema manjim agresivnim državama, a velike su sile radile ono što su smatrale potrebnim za realizaciju svojih interesa, koristeći se često i vojnom moći. S obzirom na to da globalni poredak koji je mogao kažnjavati nasilno ponašanje više ne funkcionira jer je teško očekivati bilo kakav konsenzus u vezi s time u Vijeću sigurnosti UN-a, očekujem više, a ne manje tenzija u svijetu sljedećih nekoliko godina. Jedino mjesto gdje vidim mogućnost smirivanja uz jak angažman zapadnih država (EU i SAD-a) je prostor zapadnog Balkana i to samo zato što sadašnja nestabilnost može rezultirati jačanjem utjecaja vanjskih aktera (Rusija i Kine) u geopolitički vrlo važnom prostoru za stabilnost Europe – istaknuo je Cvrtila.
SAD će se baviti samim sobom
Za EU i Republiku Hrvatsku energetska sigurnost ostat će glavni izazov, smatra Cvrtila, iako smo mi, u usporedbi s većinom EU država, u povoljnijem položaju. S obzirom na geografski smještaj i već postojeću energetsku infrastrukturu, Hrvatska ima veliku priliku, napominje, postati važno energetsko regionalno čvorišta, što će donositi konkretne koristi u mnogim područjima. EU prema njegovom mišljenju ima brojne izazove koji nisu samo posljedica ruske agresije na Ukrajinu, ali taj je događaj stvorio brojne nove, kojima će se EU baviti sljedećih nekoliko godina.
– Prvi je svakako održavanje konsenzusa u vezi sa sankcijama Rusiji jer svako popuštanje može ići u korist agresora. Drugi izazov je vezan uz energetsku diverzifikaciju i osiguravanje dovoljnih količina energenata po povoljnim cijenama. Treći je izazov nastavak podrške Ukrajini, koja ima vojnu, gospodarsku, energetsku i humanitarnu dimenziju. Siguran sam da će najveći dio tereta buduće obnove Ukrajine biti financiran sredstvima EU, što također predstavlja dugoročno veliki izazov. Ne treba zaboraviti i velike gospodarske izazove s kojima se EU trenutačno suočava i koji bi mogli izazvati određene gospodarske i socijalne poremećaje u skoroj budućnosti, kao i problem ilegalnih migracija, koji je zadnjih nekoliko godina izazvao brojne turbulencije u EU. Na Bliskom istoku mogli bismo reći da se neće ništa posebno novo događati u smislu nekih promjena koje bi taj dio svijeta dugoročno stabilizirale. Upravo suprotno, mislim da ćemo biti svjedoci novih regionalnih sukoba, koji će biti posljedica slabljenja globalnog poretka – rekao je Cvrtila i dodao da će se SAD dominantno baviti svojim unutarnjim pitanjima jer su već započele pripreme za predsjedničke izbore za dvije godine, a na njima će sigurno dominirati ekonomska i socijalna pitanja, a manje međunarodna. To ne znači da će se SAD izolirati i smanjiti angažman u međunarodnom poretku. Upravo suprotno, nastavit će konfrontaciju s Kinom, kao i izgradnju jake zapadne koalicije koja bi mogla održavati moć Zapada u novom svjetskom poretku.
Svijet se fragmentirao
Globalne geopolitičke odnose mogu uznemiriti potezi velikih sila ili njihovih saveznika, mišljenje je Cvrtile, koji smatra da bi se sigurno dogodio veliki poremećaj ako bi Kina poduzimala neke agresivnije akcije prema Tajvanu. Isto tako bi bilo kakve promjene na Korejskom poluotoku mogle znatno poremetiti globalne geopolitičke odnose. No postoji još mjesta na svijetu gdje bi bilo kakva promjena izazvana agresivnim ponašanjem regionalnih ili velikih sila mogla izazvati globalne geopolitičke poremećaje.
– Ne treba potpuno odbaciti tezu da bi u sadašnjim uvjetima u kojima slabi globalni poredak i mogućnost kažnjavanja agresivnog ponašanja u međunarodnim odnosima neke države to mogle iskoristiti za vlastite geopolitičke interese. Na žalost, svijet se fragmentirao, globalne organizacije nemaju više onoliku normativnu moć koja može djelovati u smjeru stabilnosti poretka, postizanje konsenzusa o zajedničkom djelovanju sve je manje moguće, tako da ulazimo u razdoblje brojnih globalnih i regionalnih turbulencija, što će imati negativne posljedice na globalni razvoj. Čini se da je vrijeme globalne stabilnosti prošlo, a s njome i globalni razvoj koji je povezivao gospodarstva i društva u matricu kakve-takve stabilnosti, koja je većini svijeta ipak donosila koristi – istaknuo je Cvrtila.
‘Tempi passati‘
Luka Brkić, profesor s Fakulteta političkih znanosti, siguran je da ulazimo u novu eru ispunjenu nizom tektonskih izazova za svjetski poredak. Svijet je ušao u ono što ekonomist Nouriel Roubini naziva ‘geopolitičkom depresijom s (barem) četiri sile – Kinom, Rusijom, Iranom i Sjevernom Korejom‘. Sve one, nastavlja ga Brkić citirati, propituju gospodarski, financijski, sigurnosni i geopolitički poredak nastao nakon Drugoga svjetskog rata koji su kreirali SAD i saveznici prema svojim potrebama, a pri čemu si dopuštaju kršenje tih istih pravila.
– Globalni poredak kakav poznajemo počiva na premisi da ekonomski interesi svih aktera – velikih korporacija, banaka i investitora – osiguravaju globalni rast i povećanje blagostanja, što nužno vodi izbjegavanju mogućih sukoba. To su tempi passati! Ključni je pojam svijeta koji oblikuju geopolitički realisti ‘sigurnosna dilema‘ kao igra nultog zbroja u kojoj se povećanjem vlastite sigurnosti razmjerno smanjuje sigurnost druge strane. Ako je točna ta teza, onda mi se čini potpuno razumljivo potiskivanje u drugi plan tema kao što su međunarodna trgovina, investicije, klimatske promjene, globalno siromaštvo, nejednakost i slično. Ako izuzmemo stagflacijsko desetljeće 70-ih, recesije su bile kratke i plitke, a u razvijenim gospodarstvima nije bilo dužničke krize. Zbog niske zaduženosti, čvrste financijske regulative, kontrole kapitala, vrsta financijskih ciklusa koji dovode do kriza bila je obuzdana. Kako sada stvari stoje, izgledi za recesiju u Europi, SAD-u i Kini su veliki i rastu, pri čemu je dodatna opasnost od efekta prelijevanja kolapsa u jednoj regiji na ostale. Recesija u Europi gotovo će biti neizbježna ako rat u Ukrajini eskalira. Štoviše, gospodarsko usporavanje u Kini i SAD-u ugrozilo bi rast u Europi čak i bez rata u Ukrajini. Što se tiče kineskoga gospodarstva, ono je možda već u recesiji, a u SAD-u potrošačke cijene rastu najbržom stopom u zadnjih 40 godina pa su izgledi za ‘meko slijetanje‘ cijena bez velikog udara na rast sve manje izgledni. Rekordno visoka inflacija ne olakšava stvari – upozorio je Brkić.
Europska unija očita je gubitnica
Dražen Nimčević, voditelj Deloitteova hrvatskog ureda i partner u Odjelu poreza, kaže da će sljedeću godinu obilježiti isto ono što je najveći pečat ostavilo na 2022.: ruska invazija na Ukrajinu i energetska kriza. Posljedice rusko-ukrajinskog sukoba već debelo ostavljaju traga na gospodarstvo EU, pa tako i na nas u Hrvatskoj.
– EU je među najizloženijim gospodarstvima zbog svoje neposredne blizine ratu i poprilične ovisnosti o ruskim energentima. Energetska kriza narušava kupovnu moć kućanstava i opterećuje proizvodnju. Gospodarsko raspoloženje znatno se smanjilo. Kao rezultat toga, iako se očekuje da će rast u 2022. biti bolji nego što je prethodno predviđeno, za 2023. očekujem slabiji rast i moguću još veću inflaciju – smatra Nimčević, koji napominje i to da je EU zbog blizine rata evidentan gubitnik, a to znači da negdje postoji dobitnik. A to, prema njegovim riječima, sigurno nije europsko okružje.
Kao zaključak se nameće teza da idemo prema distopijskoj budućnosti koju bi mogli obilježiti kaos, kriza, nestabilnost te brojni sukobi, što lokalni što međunarodni. Svi će oni izravno i neizravno utjecati i na poslovne aktivnosti pa se valja zapitati jesu li nam kreatori politike i decision makeri dorasli tim izazovima.