Poslovni portal izračunao da bi slovenski menadžeri u Hrvatskoj zarađivali dvije trećine više nego u Sloveniji
Da najplaćeniji slovenski menadžer kojim slučajem živi i radi u Hrvatskoj, umjesto u Sloveniji, za isti bruto iznos plaće dobio bi dvije trećine veći neto iznos svakog mjeseca na računu! Objavio je to jučer slovenski poslovni portal Finance i izazvao snažne reakcije slovenske javnosti koja otvoreno kritizira slovensku vladu jer stvara ‘neprijateljsko‘ poslovno okruženje.
Velike razlike
U tekstu koji potpisuje Tanja Smrekar, portal Finance uspoređuje primanja čelnih ljudi dvaju najvećih slovenskih tvrtki izlistanih na burzi, farmaceutske kompanije Krka i najveće slovenske banke, NBL. Pa tako Finance navode da primjerice Jože Colarič, čelni čovjek Krke, mjesečno zarađuje 131.500 eura bruto. Nakon poreznog klina u Sloveniji na račun mu svakog mjeseca sjeda 53 tisuće eura, a da kojim slučajem ima prebivalište u našoj zemlji i to u Zagrebu gdje je prirez veći, na račun bi mu sjedalo čak 87 tisuća eura. Blaž Brodnjak iz NBL potpisao je ugovor na bruto iznos od 84.333 eura, a mjesečno mu na račun sjeda neto iznos od 34 tisuće eura, dok bi primjerice u Hrvatskoj, u glavnom gradu, dobivao 56 tisuća eura.
- Da ne živi u Zagrebu već drugdje, neto iznos koji bi mu sjeo na račun bio bi i veći – zaključuje Finance.
Finance je do ovih podataka, tumači se u tekstu, došao tako da su i za Colariča i za Brodnjaka uzeli u obzir podatke o bruto primanjima iz godišnjeg izvješća tvrtki, koja osim fiksnih uključuje i varijabilne naknade, ali i bonuse. Kako je u izvješćima objavljena tek godišnja naknada, podijelili su je na12 da bi dobili mjesečni prosjek, pa su tako došli do podatka da bi Colarič primjerice u Hrvatskoj ukupno na godišnjoj razini baratao sa 416.000 eura više nego što je to slučaj u susjednoj zemlji.
Manji porez na dohodak
Više neto primanja dobili bi i oni koji bi u Hrvatskoj primali slovensku minimalnu plaću, kao i zaposleni koji primaju prosječnu slovensku plaću. Kao glavni razlog navode hrvatska izdvajanja za mirovinski sustav, koja su manja nego u Sloveniji, a kod nas je čini se i znatno manji porez na dohodak.
U Sloveniji, porezne stope na dohodak su progresivne i kreću se od 16 do 50 posto, ovisno o visini prihoda. Za dohodak do 8.500 eura godišnje primjenjuje se stopa od 16 posto, za dohodak od 8.501 eura do 25.000 eura stopa je 26 posto, a za dohodak od 25.001 eura do 50.000 eura stopa iznosi 33 posto. Dohodak od 50.001 eura do 72.000 eura oporezuje se po stopi od 39 posto, dok za dohodak iznad 72.000 eura stopa iznosi 50 posto. U Hrvatskoj, porezne stope na dohodak su također progresivne, ali su niže. Za dohodak do 48.000 eura godišnje primjenjuje se stopa od 20 posto, dok za dohodak iznad 48.000 eura godišnje stopa raste na 30 posto. Dodatno, u Hrvatskoj se primjenjuju lokalni prirez, koji varira ovisno o gradu ili općini. Na primjer, u Zagrebu je prirez 18 posto, dok u drugim gradovima može biti manji. Ove razlike u poreznim stopama čine Hrvatsku povoljnijom za visoke dohotke, jer je maksimalna stopa poreza u Hrvatskoj niža nego u Sloveniji, a uz to se može iskoristiti niži prirez i povoljniji doprinosi za mirovinsko osiguranje.
Također se u tekstu spominje i to da u Hrvatskoj postoji cijeli splet neoporezivih davanja koja dodatno mogu povećati neto iznose što je, prema Financama, samo još jedan dokaz koliko je Hrvatska privlačnija ne samo za menadžerske ugovore i plaće, nego i kao poslovno okruženje. Hrvati čini se više zarađuju nego Slovenci, zaključuje se u tekstu.
Konkurentni porezi
Podaci koje je objavio portal Finance jasno ukazuju na činjenicu da Slovenija, unatoč svojim prednostima u mnogim segmentima poslovanja, jednostavno ne može konkurirati Hrvatskoj kada je riječ o neto primanjima menadžera. Hrvatski porezni sustav, uz povoljnije stope poreza na dohodak i niže doprinose za mirovinski sustav, čini našu zemlju vrlo atraktivnom destinacijom za visokoplaćene menadžere, ali za i zaposlene općenito.
Iako naši susjedi možda uživaju u snažnoj industriji i stabilnom poslovnom okruženju, hrvatska konkurentnost u ovom aspektu ne bi smjela biti zanemarena. Nije uvijek kod susjeda trava zelenija, Hrvatska nudi ne samo veće neto plaće, već i cijeli niz drugih prednosti za poduzetnike i menadžere. Možda je vrijeme da se preispitaju neke od slovenskih poslovnih praksi, kao i slovenska porezna politika, što su uostalom mnogi i očekivali od slovenskog premijera koji je došao iz realnog sektora u politiku.
- Jože Colarič:
- U Sloveniji: 131.500 eura bruto i 53 tisuće eura neto mjesečno.
- U Zagrebu: 87 tisuća eura neto mjesečno.
- Drugdje u Hrvatskoj: Još više zbog nižih poreza.
- Blaž Brodnjak:
- U Sloveniji: 84.333 eura bruto i 34 tisuće eura neto mjesečno.
- U Zagrebu: 56 tisuća eura neto mjesečno.
- Drugdje u Hrvatskoj: Još više zbog nižih poreza.