Europska komisija dobit će po prvi puta povjerenicu za startupove, što je velika prilika da se kroz tu vrstu poduzetništva proba uloviti druge zemlje u važnim utrkama razvoja i inovacije. S druge strane, EU je i dalje opterećena brojkom od preko 100 zakona i 70-ak regulatornih tijela koji nastoje regulirati područje tehnologije. Još kad se na to doda nedostatak kapitala, ponajviše ljudskoga, izazovi s kojima se europski startupovi susreću su jasni. Smiješi li se bolja budućnost jednorozima u Europi nastojali su odgovoriti sugovornici istoimenog panela u organizaciji udruge CRO Startup.
Europski mentalitet je – ‘ne talasaj‘
Maja Krejči opisala je iskustvo razvoja, prikupljanja financiranja i proboja na tržište svog startupa Zuluhood.
– U Hrvatskoj se ‘hrvamo‘ i dobro je što smo otporni, ali kad vidite kakve se prilike vani pružaju i koliko se lako dobivaju novci za ideje, vidi se da smo mi previše orijentirani na biznis. U Americi je više rizičnog kapitala i cijela regulatorna mašinerija iza toga potiče razvoj – fail fast, learn faster. Kineski mentalitet je – prilika? Grizi! Europski mentalitet je – prilika? Ne talasaj! – opisala je Krejči.
Čak je pet različitih europskih direktiva fokusirano na područje tehnologije – GDPR, DORA, NIS2, Akt o digitalnim uslugama i Akt o AI-ju. A kako je istaknula Andrea Čović Vidović iz Ureda Europske komisije u Hrvatskoj, takav set zakona ne postoji nigdje na svijetu.
– Kroz sve se zakone provodi humanocentričnost. EU brine da se sav tehnološki razvoj događa u sigurnom okruženju. No, ti se zakoni trebaju pojednostaviti za mala i srednja poduzeća – složila se Čović Vidović s ostalim panelistima, dodajući da zakonodavci više nemaju taj luksuz da ne razumiju startupove te da je Europi u planu donijeti Akt o startupovima.
– Netko tko razvija AI mora imati svu inovacijsku slobodu da može ići u korak s Kinom i Amerikom. ‘Sandbox‘ faza je užasno bitna i države članice moraju osigurati idealne uvjete da se razvije nešto novo. Problem koji identificira i Mario Draghi jest da naše jedinstveno tržište nije baš jedinstveno. Težimo tome i da se sloboda inovacija kreće kao i sloboda kretanja, no puno je još prostora da naše tržište učinimo jedinstvenim – objasnila je Čović Vidović.
Europa je stari kontinent i birokracija je bolna točka svih članica, dodao je Domagoj Oreb iz Feelsgood Capital Investmentsa, te napomenuo da u SAD-u nije lako dobiti investiciju, ali sve je brže i jednostavnije, startupovi brže propadaju, ali se i brže dižu.
– U 2022. godini bilo je 75 posto manje investicija u startupove i u novcu i u broju, a da ne kažem koliko jednoroga više nisu jednorozi – rekao je Oreb, ističući da u Hrvatskoj ima premalo investitora, posebno lokalnih.
– Tržište treba preplaviti novcem i potrošiti ga. Finska je, na primjer, odlučila ulagati u znanje, zato su broj jedan u BDP-u per capita u Europi. Tako su nastale Nokia i druge tvrtke, jako puno novca su trošili da dođu do toga. U Hrvatskoj ako ne uspiješ svi te prekriže, a u Americi svi misle da ćeš biti još bolji i daju ti novac – rekao je Oreb, uz zaključak da su naši investitori bojažljivi i treba im dati financijske instrumente koji bi im smanjili rizik.
Manje birokracije, više hrabrih investitora
Međutim, kako bi rasprava bila zaokružena, na panelu je jedino nedostajao predstavnik iz Ministarstva gospodarstva. Na samom kraju sudionici su se dotakli teme nedostatka ljudi i vještina potrebnih za tehnološki razvoj Europe.
– Premalo je ljudi koji su dovoljno obrazovani, ne za vještine budućnosti, nego sadašnjosti. Tu je odgovornost na EU da stvori dobro okruženje kroz oplemenjivanje bazena ljudi koji nešto znaju napraviti. Što god mi pričali, ljudi su ključni i tu smo tanki, kako s vještinama, tako i demografski. Želimo biti sigurno i humanocentricno društvo, ali ne želimo izgubiti kompetitivnost. EU želi i dalje biti primjer ostalima da se dive našem načinu života – zaključila je Čović Vidović.
Oreb je naglasio da investitori na kraju dana ulažu u ljude, odnosno njihov karakter, jer tržište i tehnologija se mijenjaju, ali pametan čovjek tomu se može prilagoditi.
Panelisti su se složili da je startupovima u Europi, pa i u Hrvatskoj, potreban novac, za što je potrebno ohrabriti investitore, te dovoljno zanimljivi projekti da ljudi ne odlaze. Naposljetku, za napredak je ključno smanjenje birokratskog opterećenja na mikro tvrtke poput startupova.