Središnje banke eurozone objavit će svoje prve značajne gubitke u nadolazećim tjednima, najavljujući novu eru nadzora i izglede za spašavanje poreznih obveznika.
Europska središnja banka u četvrtak će objaviti godišnje rezultate, a očekuje se da će vrlo vjerojatno nagovijestiti niz neugodnih nacionalnih izvješća te da će se njemački Bundesbank potencijalno suočiti s najvećim udarom od svih.
‒ Rezultati će za mnoge banke postati negativni već 2022. godine zbog neusklađenosti kamatnih stopa na imovinu i obveze ‒ izjavio je u intervjuu guverner Centralne banke Portugala Mario Centeno.
Gubici eurozone dodali bi se popisu primjera na globalnoj sceni, a trenutni izgledi čine pojedine dužnosnike nervoznima zbog financijskog stanja regije i mogućih fiskalnih implikacija.
Iz Banke za međunarodna poravnanja (BIS) poručili su da takvi ishodi nisu važni, da središnje banke mogu poslovati s negativnim kapitalom i da ne mogu bankrotirati. Povrh svega, dužnosnici tvrde da gubici nemaju utjecaja na monetarnu politiku.
Problemi u Njemačkoj
Nadalje, Bundesbank će vjerojatno zabilježiti male gubitke u 2022. koji će porasti na 26 milijardi eura u 2023., ako stope ESB-a ostanu na sadašnjim razinama. To bi izbrisalo 20 milijardi eura rezerviranih za gubitke kao i pet milijardi eura kapitala.
Ostali partneri eurozone također se suočavaju s velikim gubicima, ali nedovoljno za brisanje kapitala. Očekuje se da će to biti ukupno 17 milijardi eura u Francuskoj, devet milijardi u Italiji i pet milijardi u Nizozemskoj. Ako stope ostanu visoke 2024., nizozemska i francuska središnja banka također bi bile u opasnosti od negativnog kapitala.
Šef nizozemske središnje banke, Klaas Knot upozorio je u rujnu svoju vladu na ‘kumulativne gubitke koji će biti znatni‘ u narednim godinama.
Jerome Haegeli, glavni ekonomist Swiss Rea i bivši dužnosnik SNB-a, rekao je da će gubici vjerojatno izložiti središnje banke i njihove programe tiskanja novca strožem političkom i javnom nadzoru.
Kombinacija visoke inflacije i bilo kakvih transfera poreznih obveznika potrebnih za poništavanje negativnih kapitalnih pozicija može se smatrati ‘super porezom na gospodarstva‘, poručio je.
‒ Zajedno sa središnjim bankama koje više ne osiguravaju neočekivane dobitke znači da se javni deficit povećava ‒ rekao je dodajući da u najgorem slučaju popunjavanje financijskih rupa u središnjim bankama moglo bi značiti da će vlade ‘trebati još veće poreze‘.
Haegeli je izjavio i da dvostruki učinak dovodi u opasnost ‘najvažniju imovinu središnjih banaka, a to je njihova de facto neovisnost‘.
Problem državne obveznice
Kako prenosi Bloomberg, gubici nastaju jer je ESB stvorila likvidnost kupnjom pet bilijuna eura u pretežno državnim obveznicama kako bi potaknuo inflaciju i stabilizirao financijska tržišta tijekom pandemije. Velik dio tih sredstava vraćen je kao depozit.
Nacionalne središnje banke na njih plaćaju kamate po stopi ECB-a, koja sada iznosi 2,5 posto, a prema podacima koje je iznio Bloomberg, odgovarajuća imovina su obveznice s fiksnim kuponom koje u prosjeku plaćaju samo 0,5 posto.
Iako monetarne odluke donosi ECB, operacije se vode na nacionalnoj razini. Bundesbank je najviše pogođena jer su njemačke državne obveznice smatrane sigurnom lukom, s niskim ili čak negativnim prinosima. Banka Grčke, čije su kupnje bile puno manje vjerojatno će ostati profitabilna.
Institucije europodručja doista su predvidjele manjak, a kako je rekao Centeno, središnje banke napravile su ogromnu količinu rezervacija tijekom posljednjeg ciklusa dobrih rezultata. Godinama je ta dobit pomogla u financiranju državne potrošnje, a preokret sada znači da bi javna sredstva mogla biti potrebna za obnovu bilance.
Tako je na primjer Ujedinjeno Kraljevstvo već odobrilo transfer od 11 milijardi funti Engleskoj banci prema unaprijed dogovorenoj odšteti.
Gubitak od 36,7 milijardi australskih dolara u Reserve Bank of Australia ostavio ju je s negativnim kapitalom od 12,4 milijarde australskih dolara. U lipnju su dužnosnici banke poručili da se nadaju obnovi rezerve zadržavanjem budućih profita i da nije zatražena državna gotovina.
Prema riječima šefa BIS-a Agustina Carstensa, to je sasvim u redu. Ranije ovog mjeseca izjavio je da središnje banke ‘mogu i jesu djelovale učinkovito‘ čak i s negativnim kapitalom. Kako tvrdi, srž središnjih banaka nije profit, već javno dobro.