Elon Musk navodno je razmatrao kupnju TikToka prije nego što je aplikacija zabranjena u SAD-u. No što bi značilo za društvo kada bi ‘broligarsi‘ dodatno učvrstili svoj utjecaj na društvene mreže?
Nakon što je TikTok ‘ugasio svjetla‘ u SAD-u 19. siječnja, slijedom odluke Vrhovnog suda da podrži kontroverzni zakon koji prisiljava na prodaju ove platforme, pojavili su se izvještaji kako milijarder Elon Musk razmatra kupnju popularne aplikacije. Iako je svjetlo bilo ugašeno tek neko kratko vrijeme, panika Tiktokera mogla se osjetiti u digitalnim bespućima interneta.
Najava Elona Muska da bi mogao kupiti TikTok također nije najbolje sjela mnogim korisnicima društvenih mreža. Musk kao što znamo već posjeduje X, bivši Twitter kojega je kupio 2022. godine nakon čega je na stalnim metama kritičara zbog korištenja mreže za promicanje svojih stavova ali i stavova nekih političkih stranaka u Europi. Također, optužili su ga da je svojim algoritmom pomogao Trumpu kao i da koristi X za vlastite privatne interese. No, kada bi uz X, Musk posjedovao i TikTok, pitanje je što bi to značilo za svekoliku javnost. Portal Euronews je razgovarao s nekim stručnjacima koji su upozorili da bi Muskovo preuzimanje TikToka bilo ‘neprimjereno i opasno‘.
Koncentracija moći
Problematika vlasništva društvenih mreža u rukama sve manjeg broja moćnih tehnoloških lidera nije nova, niti je vezana samo uz Muska ili TikTok. Ako bi još jedna platforma poput TikToka, koju milijuni ljudi koriste svakodnevno, pala u ruke tehnoloških milijardera ili ‘broligarsa‘ (broligarchy) kakve bi bile posljedice?
Inače, izraz ‘broligarchy‘ označava neformalni i kolokvijalni izraz koji se koristi za opisivanje situacije u kojoj nekolicina tehnoloških milijardera—često muških, prijateljski povezanih ili sličnih svjetonazora—ima neproporcionalno velik utjecaj na ključne sektore društva, uključujući tehnologiju, medije i društvene mreže.
Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg, Elon Musk i drugi osnivači društvenih mreža imaju ‘samovoljnu moć‘ nad manipuliranjem informacijama koje javnost dobiva, i to u ogromnim razmjerima, tvrdi Marc Faddoul, suosnivač europske neprofitne organizacije AI Forensics koja istražuje algoritme. Njegovo mišljenje dijele i drugi stručnjaci. Prema Paulu Reillyju, višem predavaču komunikacija na Sveučilištu u Glasgowu, koncentrirano vlasništvo znači da milijarderi mogu prema vlastitom nahođenju odlučivati o tome što će se promovirati ili uklanjati s njihovih platformi, bez stvarne odgovornosti prema građanima.
Meta je, primjerice, ukinula fact checker na svojim platformama kako bi uvela ‘bilješke zajednice‘, gdje korisnici međusobno ispravljaju informacije, po uzoru na X. Reilly smatra da takve odluke omogućuju promjenu javnog diskursa u smjeru koji odražava osobne interese vlasnika platforme.
- Često promoviraju apsolutnu slobodu govora... ali ta sloboda nije jasno definirana - ističe Reilly.
Primjerice, istraživanje Human Rights Watcha otkrilo je kako je Meta cenzurirala palestinske objave te ih ‘banirala‘ na Instagramu i Facebooku. Algoritmi društvenih mreža također podržavaju stavove ‘broligarsa‘, čime je lakše izazvati bijes i podjele među korisnicima, što potiče podršku političkim strankama koje su u skladu s njihovim poslovnim interesima, objašnjava Fiona Scott Morton, viša suradnica u europskom think tanku Bruegel.
- Javnost je zbunjena, pogrešno informirana, ljuta i emotivna, što ih potiče na odluke poput glasanja za krajnju desnicu ili podržavanja velikih poreznih olakšica za bogate - zaključuje Morton.
Ekstremna koncentracija vlasništva od 2012. godine
Konsolidacija vlasništva nad društvenim mrežama počela je 2012. godine, kada je Facebook kupio Instagram za milijardu dolara. Dvije godine kasnije, kompanija je za 19 milijardi dolara preuzela WhatsApp. Obje akvizicije sada su pod istragom američke Federalne komisije za trgovinu (FTC) u antimonopolskom postupku koji se očekuje na sudu u travnju. Prema Faddoulu, te akvizicije izazvale su zabrinutost zbog ‘ekstremne koncentracije‘ na tržištu društvenih mreža. Nakon te akvizicije, korisnicu su imali sinergiju dvaju mreža kako bi do došli do novih demografskih skupina koje niti jedna platforma prije nije imala.
Slični antimonopolski problemi mogli bi se pojaviti ako Musk preuzme TikTok, jer bi mogao integrirati popularne kratke videozapise s platformom X. Faddoul predviđa da bi to moglo uključivati povezivanje X profila s TikTok računima i križno promoviranje sadržaja na obje platforme.
Tko će odgovarati ‘broligarsima‘
U SAD-u je FTC zadužen za istraživanje protu tržišnog ponašanja tehnoloških divova. Međutim, stručnjaci smatraju da nadolazeća Trumpova administracija neće strogo provoditi antimonopolske propise jer republikanske vlade često favoriziraju korporativnu dobit. Faddoul i Morton ističu kako su osnivači društvenih mreža poput Zuckerberga i Muska tijekom Trumpove kampanje pokazali naklonost prema budućem predsjedniku, što bi moglo osigurati zaštitu njihovih interesa tijekom mandata.
Faddoul napominje kako bi jedini značajniji pritisak na ‘broligarse‘ mogao doći iz Europske unije, kroz provedbu Akta o digitalnim uslugama (DSA).
Korisnici koji pokušavaju pobjeći od ‘broligarsa‘, prelaze na platforme poput Blueskyja, Mastodona i Signala ali tamo broj korisnika nije ni blizu najpopularnijih društvenih mreža i uglavnom tamo vlada šutnja ili u drugom slučaju međusobno tapšanje po ramenima.
Unatoč inovativnim značajkama, Morton smatra da će novim platformama biti teško nadmašiti gigante poput Mete i X-a, jer su društvene mreže postale dio života a korisni ostaju na njima jer su tamo svi njihovi kontakti. Zaključno, Morton naglašava da bi interoperabilnost između različitih platformi mogla biti ključ za stvaranje ravnopravnijeg digitalnog ekosustava. To bi korisnicima omogućilo povezivanje bez obzira na platformu koju koriste.