Iz niza razgovora koje sam proteklih mjeseci vodio s poduzetnicima po cijeloj Hrvatskoj jedan se problem iskristalizirao kao ključan. Nije to pandemija, na nju su svi zaboravili. Ruska invazija na Ukrajinu ipak je daleko i većinu ne zabrinjava previše, osim uskog sloja poduzetnika orijentiranih na to tržište, odnosno sirovinsku bazu. Ni inflacija nije bauk za koji nema lijeka. Ali svi ujedinjeno kukaju zbog kadrovskih problema. Nema radnika. Pogotovo visokokvalificiranih. A među njima IT-ovce traže svijećom. Poduzetničke muke rastu kad pogledaju tablicu upisnih kvota za ovu jesen i kad vide što se to (ne) mijenja na zagrebačkom sveučilištu.
Usporedili smo upravo objavljene kvote za ovu jesen s onima iz 2009. U tih 14 godina svijet se drastično promijenio. Sve je manje fizičkog rada, a sve više programiranja i upravljanja kompjutorima i robotima. Sve se više traži stručnost, a sve manje snaga. I, dok su poslodavci za najjednostavnije poslove već počeli posezati u Indiju, Nepal, na Filipine…, stručnjaka nema nigdje. A sudeći prema rastu potreba i upisnoj politici, bit će ih sve manje. I to nije samo zagrebački problem. Splitski IT do jesenas je mogao zapošljavati samo samce iz drugih država jer nije bilo ni jedne škole na engleskome. U Osijeku svake godine diplomira 200-tinjak ljudi koji se mogu zaposliti u IT-u, a godišnje potrebe više su nego dvostruko veće. Varaždinski Fakultet organizacije i informatike upisuje čak 130 brucoša manje nego prije 14 godina – 730. Isto toliko upisuje i Fakultet elektrotehnike i računarstva, koji je podignuo upisne kvote za samo 80 studenata.
Doduše, zagrebačko sveučilište danas upisuje 1085 studenata više nego prije 14 godina. No od toga je čak 989 studenata viška u društvenim znanostima, još 215 na fakultetima koji tada nisu postojali. A što je s famoznim područjem STEM-a (science, technology, engineering, mathematics), bez kojega nema budućnosti? U širokom obuhvatu (PMF, FER, Kemija, FSB, Geotehnički, Metalurgija, RGN, Farmacija, Agronomija, Šumarstvo, Prehrambeno-biotehnološki, FOI i Obnovljivi izvori) za ta područja rezervirano je 32,7 posto upisnih kvota. Prije 14 godina upisni udio STEM-a bio je 35,5 posto. A znakovito je da je i tada i danas za te propulzivne discipline u upisnim kvotama (bilo) rezervirano točno 4527 mjesta. Sveučilište je, dakle, najmanje 14 godina (koliko su upisne kvote javno dostupne) zarobljeno u žabokrečini.