U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro)
Potplaćenost žena notorna je činjenica u svijetu, pa i u Hrvatskoj. U tjednu u kojem objavljujemo rang-listu najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, kad se održava Liderova konferencija ‘Žene u biznisu‘ i kad se govori o staklenom stropu, pogledajmo kakva je situacija u betonskom podu, odnosno koliko su žene zakinute u prosjeku. Prema Selectijevim podacima, žene imaju 11,2 posto manju plaću od muškaraca. Diskriminacija se da iščitati i iz statistike premda podaci govore da je razlika u trećem kvartalu ove godine bila samo 3,6 posto. No okrutna statistika ne uzima u obzir logiku istog posla, nego samo zbraja plaće muškaraca i žena te onda izbacuje prosječne iznose. Pritom ne uzima u obzir poziciju svakog zaposlenika u kompanijskoj hijerarhiji. U obrazovanju je zaposleno čak 81 posto žena, u zdravstvu i socijali 78 posto, ali na vodećim i bolje plaćenim pozicijama znatno ih je manje.
Spremačice i čistačice
Selectio već dvadeset godina mjeri udio žena u upravama tvrtki koje tvore indeks Crobex. Taj je indeks ove godine pao s prošlogodišnjih 22,2 posto na 19,4 posto, što znači da je među članovima i članicama Crobexovih uprava tek svaka peta žena, što je, zapravo, povratak u 2018. Što se pak vodećih pozicija tiče, 50 predsjednica uprava pronašli smo među čak 420 najvećih kompanija pa bi ekvivalentni ‘indeks CEO-ova‘ bio oko 12 posto. S druge strane, najmanje je žena u građevinarstvu (11 posto), ali to je jedina djelatnost u kojima one primaju veću prosječnu plaću od muškaraca. To je pak zato što je žena najmanje na bauštelama i više se bave bolje plaćenim projektiranjem. Ipak, razlike u prosječnim plaćama neke stvari i otkrivaju. Najveći je jaz u plaćama u zdravstvu, gdje žene zarađuju 462 eura manje od muškaraca (razlika je gotovo 22 posto). Slijede financijski sektor (388 eura), javna uprava (302 eura), IKT (262 eura) i obrazovanje (241 euro). Iz toga proizlazi da je najveći generator nejednakosti – država – zato što su zdravstvo, uprava i školstvo mahom javni servisi. Dobro, opet treba skrenuti pozornost na strukturu zaposlenih u primjerice zdravstvu, odnosno mnogo ‘ženskih zanimanja‘ unutar te djelatnosti – od spremačica i čistačica do medicinskih sestara. Njihova niža primanja svakako su generator te razlike.
Međutim, statistika otkriva još neke činjenice. Od 2016., kad je Andrej Plenković preuzeo vođenje države, razlika u prosječnoj plaći smanjila se s 12,6 posto na 3,6 posto – prepolovila se sa 102 na 49 eura. No postoji i druga strana medalje. U Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). U IKT-u, koji tradicionalno znatno bolje plaća muškarce, ta je razlika porasla za 106 eura, a u financijskom sektoru za 103 eura. Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Trgovci su ostali na istoj razlici od 176 eura kao i djelatnosti vodovoda, kanalizacije i očuvanja okoliša. Najviše su smanjene razlike u turizmu i ugostiteljstvu, za 45 eura, u nekretninskom biznisu za 42 eura, u prijevozu i skladištenju za 24 eura, u tvrtkama koje se bave umjetničkim, zabavnim i rekreacijskim djelatnostima za 15 eura, a kod energetičara (struja, plin i klimatizacija) za pet eura.
Najčešće zamjenice
U ovih osam godina plaće su rasle – u prosjeku za 564 eura, odnosno za 75 posto, s tim da su ženama narasle više (591 euro, 84 posto) nego muškarcima (539 eura, 67 posto). Pritom je inflacija u tom razdoblju bila 30-ak posto, pa je jasno da su sve plaće rasle više nego dvostruko više od nje i realno vrijede od 37 do 54 posto više nego 2016. No percepcija zasigurno nije tako pozitivna, pogotovo jer je hrana, koja ima najveći udjel u potrošnji, poskupjela za više od 40 posto.
Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Uostalom, od 61 mandata, koliko HDZ ima u aktualnom sazivu Sabora, mjesto je osvojilo samo sedam žena, a kad su ministri zauzeli svoje pozicije u novoj vladi, taj je broj narastao na 15. Žene su, prema toj logici – najbolje zamjenice.