Dosad najveći intervencionistički paket mjera otkako je Hrvatske, kojim se snažno zadire u tijekove slobodnog tržišta, u javnosti je naišao na mnogo više odobravanja nego osporavanja. Poduzetnici su najsretniji ograničavanjem cijena struje, očekuju da će uskoro to biti učinjeno i s plinom. Primjedbe koje poduzetnici imaju na paket uglavnom se odnose na to da je mogao biti i sveobuhvatniji, da intervencionističkih mjera treba biti još više, a ne manje. Ekonomski su liberali 'na aparatima'.
Hrvatska je vlada prošlog tjedna predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, za koji premijer Andrej Plenković i njegovi ministri u medijima unisono ponavljaju da je 'snažan, sveoubuhvatan i pravedan'. I najžešći oponenti Plenkovićeve vlade svoj su komentar redom počinjali floskulom 'pozdravljamo mjere, ali...', pri čemu je iza 'ali' uglavnom stajala primjedba poput 'mjere su zakasnjele' ili 'paket nije dovoljan' i tomu slično.
– Činjenica je da nas na srednji rok očekuje krajnje izazovno razdoblje u kojem će nacionalne vlade, ali i EU u cjelini, morati višekratno posezati za različitim intervencijskim mjerama i financijskim transferima u cilju stabilizacije rasta cijena energenata kao jednog od najvećih generatora inflacije. U krajnje neizvjesnoj situaciji treba donositi mjere koje će ublažiti pritisak na najosjetljivije kategorije građanstva i gospodarstva u kojem se već sada mnogi sektori, zbog neodržive cijene energenata, dovode u situaciju da su primorani smanjiti ili čak obustaviti proizvodnju. To otvara pitanje gubitka radnih mjesta, posljedičnog smanjenja osobne potrošnje kao jednog od najvećih generatora BDP-a te daljnjeg prelijevanja problema na sustav socijalne skrbi – mišljenje je Luke Burilovića, predsjednika HGK.
Loš smjer koji se može vratiti kao bumerang
Da nije bilo sporadičnih 'ispada' pojedinih manjih trgovaca te (blaže intoniranih) primjedbi na odluku o smanjenju maloprodajnih cijena devet prehrambenih proizvoda, moglo bi se zaključiti da je jesenski intervencionistički paket odlično prihvaćen u poslovnoj i široj javnosti. Glas protiv mjere spuštanja cijena šećera, ulja, brašna i pojedinih kategorija mesa digli su tek neki ekonomisti. Jedan od njih je Damir Novotny, koji smatra da je 'intervencionizam države u tržišne cijene, pogotovo hrane, loš smjer koji se može vratiti kao bumerang'. No pohvale baš za tu mjeru stigle su čak iz političke oporbe.
– Vidimo da mjera snižavanja PDV-a na određene proizvode iz ožujka nije dala željene efekte jer državne institucije nisu u stanju provoditi nadzor i kontrolu trgovačkih lanaca. Zato je Vlada morala pribjeći metodi ograničavanja cijena namirnica i time pokušati obuzdati daljnje divljanje cijena osnovnih namirnica. Do prije par mjeseci takav je oblik državnog intervencionizma bio bauk, a danas najnormalnija praksa u brojnim zemljama Europske unije – mišljenja je europarlamentarka Romana Jerković (SDP).
Cijelu temu o intervencionističkim mjerama možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera