Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer ulagači očekuju daljnje smanjenje kamata u zapadnim zemljama, ali i ubrzanje rasta kineskog gospodarstva nakon novih poticajnih mjera.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,6 posto, na rekordnih 42.313 bodova, a za toliko je porastao i S&P 500, pa je dosegnuo 5.738 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,95 posto, na 18.119 bodova. Na najvećoj svjetskoj burzi već tjednima vlada dobro raspoloženje, a indeksi se kreću oko rekordnih razina, jer je američka središnja banka nedavno započela ciklus smanjenja kamata, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva.
Ulagači vjeruju da je Fed uspio suzbiti inflaciju, a da ne izazove recesiju. Tezu o ‘mekanom prizemljenju‘ gospodarstva podržali su svi posljednji makroekonomski podaci. Tako je druga procjena pokazala da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao tri posto na godišnjoj razini, gotovo isto kao što je pokazala i prva procjena.
Kako su objavljeni i dobri podaci s tržišta rada, splasnula su strahovanja ulagača od preoštrog usporavanja rasta gospodarstva. Među najvećim je dobitnicima prošloga tjedna bio rudarski sektor. To se zahvaljuje snažnom rastu cijena sirovina jer se ulagači nadaju jačanju potražnje i ubrzanju rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.
Naime, kineske vlasti uvele su nove monetarne i fiskalne poticajne mjere, najveće od pandemije, kako bi podržale rast gospodarstva i suzbile krizu na tržištu nekretnina. Tako su vlasti smanjile kamatne stope i stope izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi potaknule kreditiranje, a time i rast potrošnje i gospodarstva. U tom cilju najavile su i ubrizgavanje izdašnih sredstava u državne banke.
Zahvaljujući tome, na kineskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica skočile između 13 i 16 posto, što je za burzu u Šangaju najveći tjedni dobitak od 2008. godine, a u Hong Hongu od 1998. godine.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pri čemu je STOXX 600 indeks najvažnijih dionica dosegnuo rekordne razine. Londonski FTSE indeks porastao je, pak, 1,1 posto, na 8.320 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 4 posto, na 19.473 boda, a pariški CAC 3,9 posto, na 7.791 bod. Osim zbog poticaja u Kini, snažan rast indeksa zahvaljuje se popuštanju inflacije u pojedinim članicama eurozone, uključujući Francusku, što otvara prostor za daljnje smanjenje kamata Europske središnje banke kako bi se potaknuo rast gospodarstva.
Zaoštravanje politike u Japanu
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna oslabio 0,3 posto, na 100,42 boda, blizu najniže razine u više od godinu dana. Pritom je tečaj eura prema dolaru ostao gotovo nepromijenjen, na 1,1162 dolara.
No, američka je valuta oslabila prema prema japanskom jenu, za 1,1 posto, pa je njezin tečaj skliznuo na 142,20 jena. Tijekom tjedna dolarov indeks skliznuo je na samo 100,15 bodova, najnižu razinu od srpanja prošle godine, no kasnije se ponešto oporavio. Slabost dolara posljedica je očekivanja da će američka središnja banka, nakon nedavnog smanjenja kamata za 0,50 postotnih bodova, već u studenom nastaviti ciklus rezanja cijene novca – za najmanje 0,25 postotnih bodova.
Dolar nije osjetnije oslabio prema euru jer se očekuje i da će Europska središnja banka uskoro ponovno, već treći put ove godine, smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova. To se očekuje zbog toga što inflacija u eurozoni postupno popušta, što ECB-u otvara prostor za poticanje gospodarstva, koje nije baš u najboljoj formi.
I dok je prema euru stagnirao, dolar je znatno oslabio prema jenu jer se očekuje da će japanska središnja banka uskoro dodatno zaoštriti monetarnu politiku.
I dosad su postojale špekulacije o tome jer inflacija u Japanu već mjesecima raste, no te su špekulacije dodatno ojačale nakon što je bivši ministar obrane Shigeru Ishiba pobijedio na izborima za čelnika vladajuće Liberalne demokratske stranke (LDP). Ishiba je na putu da postane novi premijer Japana, a poznat je, među ostalim, po tome što je veliki kritičar donedavnih monetarnih poticaja, pa je nedavno poručio da je središnja banka sa zaoštravanjem monetarne politike na dobrom putu.