Dow Jones indeks porastao je u utorak 294,39 bodova ili 0,76 posto, na 38.997 bodova, S&P 500 indeks ojačao je 1,04 posto na 5.240 bododa, a Nasdaq indeks za 1,03 posto, na 16.366 bodova. Pritom su sva tri indeksa završila trgovanje u plusu, no njihovi dobitci sve su se više topili kako se približavao kraj burzovnog trgovanja.
Dužnosnici američke središnje banke odbacili su jučer ideju da slabije od očekivanja izvješće o zapošljavanju u SAD-u znači da gospodarstvo ide prema recesiji, no upozorili su da će Fed trebati sniziti kamatne stope da bi se izbjegao takav rezultat. Do rasprodaja dionica u ponedjeljak došlo je zbog slabih ekonomskih pokazatelja koji su potaknuli strah od recesije, ali i zbog toga jer su ulagači prekinuli trgovanja financirana jenima, koja su se godinama koristila za kupnju dionica, nakon iznenađujućeg povećanja kamatne stope Bank of Japan prošlog tjedna.
Trgovci sada procjenjuju šanse da Fed smanji kamatne stope u rujnu za 50 baznih bodova na 75 posto, a da ih smanji za 0,25 postotnih bodova na svega 25 posto. Idući veliki Fedov događaj je govor predsjednika Feda Jeromea Powela za Fedovom skupu u Jacksonu Holeu, koje se održava od 22. do 24. kolovoza.
Burna vremena vjerojatno još predstoje, smatra analitičarka LPL Financiala, Quincy Krosby. - Sada se postavlja pitanje jesu li zabrinutosti koje su gurnule tržište u kaskadu prodaja ublažene. Očekuje se da će se džepovi volatilnosti kroz kolovoz i rujan. Ipak, važno je imati na umu da su ti džepovi uvijek i prilika - rekla je Krosby.
Svi glavni dionički sektori u sklopu S&P 500 indeksa jučer su porasli, a pritom najviše nekretninski i financijski. Najviše je zaslužna za jačanje S&P-ja bila dionica Nvidije, koja je poskupjela gotovo 4 posto.
Nasdaq indeks je nakon korekcije i dalje 9 posto u plusu od početka godine, zahvaljujući snažnim zaradama tehnoloških kompanija i optimizmu oko umjetne inteligencije zabilježenima ranije ove godine.
- I dok su nedavno objavljene zarade kompanija bile dobre, u mnogim slučajevima nisu bile sjajne - istaknuo je Rick Meckler, iz investicijskog društva Cherry Lane Investments.
Valuacije dionica su i nakon oštre korekcije u ponedjeljak prilično napregnute. Dionicama u S&P 500 indeksu u prosjeku se trguje po cijenama 20 puta većim od procjena zarada kompanija u idućih godinu dana, dok je dugoročni prosjek 15,7 puta.
Na europskim burzama u utorak cijene dionica su blago porasle nakon oštrih rasprodaja dan ranije, pa je paneuropski Stoxx 600 indeks završio trgovanje u plusu za 0,29 posto, na 488 bodova. Istodobno, frankfurtski DAX ojačao je 0,09 posto, na 17.354 boda, a londonski Ftse indeks za 0,23 posto, na 8.026 bodova, dok je pariški CAC oslabio 0,27 posto, na 7.130 bodova.
Farmaceutski sektor najveći gubitnik
Na europskim burzama u srijedu prijepodne najvažniji indeksi ponovno su porasli, drugi dan zaredom, prateći uzlet ostalih globalnih burzi koji je uslijedio nakon velike korekcije u ponedjeljak.
Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je oko 9,45 sati u plusu 0,72 posto, pri čemu je većina dioničkih sektora porasla, a najviše bankarski, i to za 1,27 posto.
Istodobno, frankfurtski DAX ojačao je 0,64 posto, na 17.467 bodova, londonski Ftse za 0,98 posto, na 8.105 bodova, a pariški CAC za 0,8 posto, na 7.187 bodova.
Među znatnijim dobitnicama ističe se dionica Continentala, s rastom cijene za 5 posto nakon što je taj proizvođač automobilskih dijelova svojim rezultatima poslovanja premašio očekivanja tržišta.
No, farmaceutski sektor bio je najveći gubitnik, s prosječnim padom cijena za 0,7 posto, pod utjecajem korekcije cijene dionice Novo Nordiska za 7 posto. Taj proizvođač lijekova, među ostalim i za mršavljenje, ostvario je u drugom tromjesečju 2,93 milijardi dolara neto dobiti, što je ispod očekivanja analitičara, a također je smanjio i svoje prognoze rasta zarade u ovoj godini.
Najveća gubitnica, pak, bila je dionica Pume, s padom cijene za 12,5 posto, pošto je taj njemački proizvođač sportske opreme smanji izglede za temeljni profit u ovoj godini.
Na azijskim burzama u srijedu je nastavljen rast indeksa, predvođen snažnim rastom tokijskog Nikkeia, nakon što je Bank of Japan (BOJ) neočekivano signalizirala svoju nevoljkost oko daljnjeg podizanja kamatnih stopa, što je dovelo do oštrog pada tečaja jena.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 6,00 sati bio je u plusu 1,32 posto.
Istodobno, japanski Nikkei indeks porastao je 2,7 posto, nakon jučerašnjeg uzleta za više od 10 posto, što je dovelo do optimizma u pogledu toga da su investitori našli uporište na tržištu nakon oštre korekcije. Podsjetimo, u ponedjeljak je Nikkei potonuo gotovo 13 posto.
Rast dolara
I ostali azijski burzovni indeksi bili su u zelenome, pri čemu najviše južnokorejski Kospi, za 2,37 posto.
Zamjenik japanskog guvernera Shinichi Uchida kazao je u srijedu da središnja banka neće dalje podizati kamatne stope sve dok su financijska tržišta nestabilna. Protekloga tjedna BOJ je podigao kamatne stope na 0,25 posto, najviše u zadnjih 15 godina te najavio da će postupno smanjivati svoje izdašne kupnje državnih obveznica.
- Budući da smo svjedoci oštre volatilnosti na domaćim i inozemnim financijskim tržištima, potrebno je za sada zadržati trenutne razine monetarnog popuštanja - rekao je Uchida.
Tečaj dolara nakon te Uhidove izjave skočio je 1,6 posto, na 145,65 jena, ojačavši tako sa 141,675 jena koliko je dotaknuo u ponedjeljak, no i dalje je znatno ispod najviše srpanjske razine prema jenu od 161,96 jena.
- Rasprodaje japanskih dionica moguće su već završile. I strani i domaći ulagači resetirali su svoju neto kupnju dionica od početka godine. Ostane li tržište na sadašnjoj razini, državni mirovinski fond (GPIF) mogao bi postati neto kupac do kraja rujna - istaknuli su analitičari JP Morgana. GPIG je golemi fond, sa značajnom tržišnom težinom a njegove investicijske odluke imaju velikog utjecaja.
Istodobno, tečaj eura bilježio je tek blage promjene prema dolaru te se njime trguje po 1,092675 dolara.
Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,22 posto, na 103,19 bodova, odmaknuvši se od najniže razine u sedam mjeseci od 102,15 bodova, koju je dotaknuo u ponedjeljak.
Naftno tržište i dalje je volatilno, jer investitore brine smanjivanje globalne potražnje te moguć prekid isporuka nafte s Bliskog istoka, zbog tamošnjih eskalacija sukoba.
Barel Brent nafte na londonskom tržištu pojeftinio je u srijedu 0,3 posto, na 76,23 dolara, a na američkom tržištu 0,4 posto, na 72,87 dolara.