Biznis i politika
StoryEditor

Teretni željeznički promet rast će svuda, osim u Europi. Stručnjak: Kod nas nema nimalo razloga za optimizam

11. Rujan 2024.

Globalno tržište teretnog željezničkog prijevoza globalno će do 2028. godine rasti po godišnjoj stopi od 2,6 posto, premda će se taj trend razlikovati ovisno o regijama. Prema redovnom godišnjem izvještaju o teretnom željezničkom prometu i trendovima koje objavljuje SCI Verkehr, stope teretnogi željezničkog prijevoza ostaju pozitivne u gotovo cijelom svijetu, osim u Europi. Europa se naime suočava se s padom prevezenog tereta zbog oslabljene ekonomije koji je prošle, 2023. godine dosegnuo rekordnih 1,9 milijardi eura.

Teretni željeznički promet najviše će rasti u Sjevernoj Americi, u CIS euroazijskoj regiji koja uključuje zemlje nastale nakon raspada SSSR-a (tzv. Stanovi), te u Aziji. Ta su tržišta trenutno i najveća kada je teretni željeznički promet u pitanju, dok je Europa četvrta. Sjeverna Amerika nije zabilježila rast u posljednjih pet godina, dok su Azija, CIS i Europa bilježile pozitivne rezultate. Unatoč ratnim izazovima, Rusija pokazuje pozitivan razvoj zbog povećanja cijena. U nadolazećem razdoblju očekuje se nastavak pozitivnog razvoja u Aziji i CIS-u, ali sporijim tempom, dok će Sjeverna Amerika ponovno rasti. S druge strane, Europa se suočava s padom zbog smanjene potražnje za transportom i teretnim vagonima.

Naime, europsko tržište intermodalnih vlakova trpi zbog pada obujma transporta, posebno u sektoru kontejnerskih vagona, što će imati veći učinak 2025. i 2026. godine. Iako se potražnja za drugim vrstama vagona, poput vagona za automobile, razvija pozitivno, to ne može u potpunosti nadoknaditi pad u intermodalnom poslovanju.

A premda se u dokumentu ne spominje niti adresira stanje u nijednoj europskoj državi, sasvim je jasno da će zbog očekivanja o padu prometa u Europi, na udaru biti Hrvatska, koja ionako ne bilježi značajne pomake kad je teretni željeznički promet u pitanju. To čak nije ni zasluga operatera, već je najvećim dijelom krivac loša infrastruktura. 

Tomislav Josip Mlinarić, stručnjak za željeznički prometni sustav sa Fakulteta prometnih znanosti kaže da se u Hrvatskoj projekti vezani za željeznicu sporo realiziraju, nemaju adekvatnu tehničko-tehnološku podlogu u odnosu na prometno-logističke zahtjeve i da znatno kasnimo u odnosu na većinu ostalih zemalja EU koje su također morale znatno ulagati u željezničku infrastrukturu kako bi je učinili konkurentnijom, i koje su efikasnije i učinkovitije u odnosu na nas apsorbirale sredstva EU osiguravajući pri tome i sredstva iz vlastitih izvora.

- Mi smo jedan dio projekata u željezničku infrastrukturu napokon započeli realizirati, no ne dovoljno brzo i učinkovito. Jedan smo dio bespovratnih sredstava iz fondova EU npr. na projektu Dugo Selo – Križevci morali vraćati kroz penale zbog kvalitete realizacije, a ključni projekt nizinske pruge prema Rijeci, onaj od Karlovca do Rijeke koji je zapravo kritična infrastruktura na tom strateškom pravcu RH nismo ni započeli. Osnovni je problem što nismo osnovali zasebnu direkciju ili agenciju koja bi isključivo operativno provodila i nadzirala provedbu ovih projekata, što nismo osposobili kvalitetnu nacionalnu građevinsku operativu koja bi te projekte izvodila, niti smo osigurali stabilan izvor financiranja tih projekata koji se ne bi isključivo oslanjao na sredstva iz fondova EU. I napokon mi uopće u ovome trenutku ne provodimo u tehničko-tehnološkom smislu prioritetne projekte naše željezničke infrastrukture. To su razlozi zbog kojih će u slijedećem periodu zasigurno izostati rast domaćeg teretnog željezničkog prijevoza, i zbog kojeg on neće dugoročno postati konkurentniji.

21. studeni 2024 00:55