Unatoč prijetećim sankcijama i zabranama uvoza, Rusija je u prvih 100 dana od početka invazije na Ukrajinu izvezla fosilnih goriva u vrijednosti od 97,7 milijardi dolara, što je u prosjeku oko 977 milijuna dolara dnevno, piše Visualcapitalist. Pa tko sve to uvozi i o kojim se fosilnim gorivima radi?
Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) donosimo pregled najvećih uvoznika ruskih fosilnih goriva u posljednja tri mjeseca.
Rusko crno zlato
Globalno energetsko tržište doživjelo je nekoliko cikličkih šokova u posljednjih nekoliko godina. Postupno opadanje ulaganja u proizvodnju nafte i plina praćeno je smanjenjem proizvodnje tijekom pandemije što je dovelo do problema u opskrbi. Kada su se gospodarstva ponovno otvorila, potražnja za fosilnim gorivima je naglo skočila, a invazija na Ukrajinu samo je pogoršala već lošu situaciju.
Rusija je treći najveći proizvođač i drugi najveći izvoznik sirove nafte a u prva tri mjeseca invazije nafta je bila daleko najvrjedniji ruski izvozni proizvod te je činila oko polovice ukupnog ruskog izvoza, ili oko 48 milijardi dolara.
Što se plina tiče, Rusija u EU izvozi 41 posto prirodnog plina a neke europske zemlje isključivo ovise o ruskom plinu. Zbog toga ne čudi podatak da je od 25 milijardi dolara izvezenog plina, čak 85 posto bilo namijenjeno za EU.
Najveći uvoznici ruskih fosilnih goriva
Kada se priča o fosilnim gorivima i tu je EU najveći kupac, pa je u zadnja tri mjeseca 61 posto ruskog izvoza fosilnih goriva išao prema europskim zemljama. Među najvećim uvoznicima ruskih fosilnih goriva su Njemačka, Italija i Nizozemska dok je najveći postala Kina koja je prestigla Njemačku. Također, Rusija je istisnula Saudijsku Arabiju koja je do sada bila najveći kineski dobavljač nafte. Inače, Kina je u zadnje tri mjeseca uvozila oko 2 milijuna barela ruske nafte dnevno, što je za 55 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveće povećanje uvoza došlo je iz Indije, koja je kupila 18 posto cjelokupnog ruskog izvoza nafte tijekom razdoblja od tri mjeseca. Značajna količina nafte koja ide u Indiju ponovno se izvozi kao rafinirani proizvodi u SAD i Europu, koje pokušavaju postati neovisne o ruskom uvozu ali im ne smeta što od Indije kupuju zapravo rusku naftu.
Smanjenje oslanjanja na Rusiju
Kao što smo rekli, sankcije su uvedene pa su na globalnoj razini mjesečne količine uvoza fosilnih goriva iz Rusije pale su za 15 posto u svibnju. Također je vrijedno napomenuti da je nekoliko europskih zemalja, uključujući neke od najvećih uvoznika u razdoblju od 100 dana, smanjilo potrošnju ruskih fosilnih goriva. Osim kolektivne odluke EU-a da smanji ovisnost o Rusiji, neke su zemlje također odbile sustav plaćanja u rubljama, što je dovelo do pada uvoza, ali nije naštetilo Rusiji koliko su se nadali, štoviše, rublja je postala najjača valuta. o čemu smo i pisali u Lideru.
Smanjenje uvoza vjerojatno će se nastaviti. EU je nedavno usvojio šesti paket sankcija protiv Rusije. Zabrana, koja pokriva 90 posto uvoza nafte u EU iz Rusije, vjerojatno će ostvariti svoj puni učinak nakon razdoblja od šest do osam mjeseci koje dopušta izvršenje postojećih ugovora. I dok EU postupno ukida rusku naftu, nekoliko europskih zemalja uvelike se oslanja na ruski plin. Potpuni bojkot ruskih fosilnih goriva bi naškodio europskom gospodarstvu, ali čini se da to čelnike Unije ne brine previše, jer kako kažu, 'i mi i građani smo u tome zajedno', ali tko još vjeruje u te mantre.
