S članovima Hrvatske udruge poslodavaca razgovarao je o temama koje muče poduzetnike u glavnom gradu
Bez poduzetništva nema uspješne lokalne samouprave, a bez međusobne suradnje poduzetnika i gradske uprave nema niti mogućnosti za kreiranjem poticajnog poduzetničkog okruženja. Upravo su zato danas članovi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn održali radni ručak za otvoreni dijalog, što je praksa već više od 20 godina.
Ogroman prostor gdje Grad može pomoći poduzetnicima kako bi svojim zaposlenicima mogli nastaviti dizati plaće jest u poreznom rasterećenju rada, napomenula je Irena Weber, direktorica HUP-a.
– Moramo njegovati kulturu rada, a porezna politika to baš ne odražava. Ključno je rasteretiti rad, a opteretiti druge izvore prihoda. Rad, obrazovanje, aktivnosti i fokus na industrije veće dodane vrijednosti trebaju nam za veće plaće i bolji standard građana. Porezni klin na srednje i više plaće najviši je u Europi, 46 posto, zbog čega smo nekonkurentni. Visokoobrazovani zaposlenici plaćaju najviše stope poreza na dohodak – upozorila je Weber.
Sustav bolovanja, gdje poslodavci teret bolovanja snose do 42 dana, za razliku od ostatka Europske unije gdje je to između 13 i 15 dana, također muči poduzetnike, pogotovo male i srednje. Uz to plaćaju i prinose za zdravstveno osiguranje, zamjene kolega na bolovanju i prekovremene sate.
Petar Šimić, potpredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je da su mali poduzetnici – kooperanti, dobavljači – ključ svake ekonomije.
– Zagreb je milijunski grad i jedna od najsigurnijh metropola, no mladi ljudi koji imaju ambiciju živjeti ovdje imaju problema s najosnovjonim stvarima poput kupnje nove nekretnine. Konzervativne procjene kažu da je u Zagrebu preko 60 do 70 tisuća praznih stanova. Danas su zaposlenici poduzetnicima u fokusu, ne samo zbog porezne opterećenosti bruto II plaće, nego i povećanja troškova života. Siromašniji su bez obzira na to što su im i bruto i neto iznos sve veći – poručio je Šimić, ukazujući gradonačeniku na trenutne probleme s kojima se poduzetnici u Zagrebu suočavaju, dok su svi drugi oblici prihoda i dohotka manje opterećeni.
Važnost javnih nabava
Tomašević je, s druge strane, poručio da se iz njegove perspektive gospodarstvo u Zagrebu dobro razvija, povećava se gospodarska aktivnost u raznim sektorima, posebice u građevinskom i to zbog velikih investicija grada, države i privatnog sektora. Istaknuo je da Grad Zagreb danas plaća svim dobavljačima u roku od 30 dana, dok Zagrebački holding to čini u roku od 60 dana.
– Kad smo preuzeli upravljanje, rokovi su bili i do šest mjeseci – dodao je Tomašević.
Posebno je naglasio važnost transparentnih i konkurentnih javnih nabava, s obzirom na to da, kako je rekao, ‘nema poduzeća s kojim nismo potpisali ugovor o javnoj nabavi‘.
– Pozivam sve da prijave ako primijete nefer prakse – rekao je, dodavši kako je iznimno važno da su postupci javne nabave Grada Zagreba dostupni poduzetnicima na fer i jasan način.
Radi se i na unapređenju komunikacije s poduzetnicima prije javnih natječaja, kako bi im se olakšala prijava. Najavio je i daljnju digitalizaciju procesa, pa bi se tako uskoro ugovori iz javne nabave trebali potpisivati digitalno, što će dodatno ubrzati postupke. Grad je u posljednje tri godine udvostručio proračun, a potpore za poduzetnike su učetverostručene.
Kapitalni projekti
Među brojnim projektima izdvojio je uklanjanje grafita, uređenje pročelja i ulaganja u IT inovacije. No, Grad ulaže i u velike kapitalne projekte, među kojima se ističe dugo najavljivani kongresni centar za poslovna događanja koji Zagrebu nedostaje.
– To je ključna investicija za biznis. Hoteli su nam mjesecima i godinama unaprijed bukirani te za to imamo konkretan plan – najavio je Tomašević, ne želeći otkriti više detalja o kongresnom centru.
Prosječna godišnja ulaganja u gradske zgrade tijekom posljednjih deset godina iznosila su oko 30 milijuna eura, dok ove godine ta brojka iznosi čak 343 milijuna eura, i to bez ulaganja u prometnu infrastrukturu. Riječ je o udeseterostručenju kapitalnih ulaganja u odnosu na desetogodišnji prosjek.
Ogromna kapitalna ulaganja nastavit će se i dalje, od gradskih poduzeća do ključne infrastrukture poput mostova, dok je kreditna zaduženost Grada u međuvremenu smanjena za 20 posto. Podsjetio je i na trenutne projekte u gradu poput Paromlina, Bazena Špansko, Doma sportova, Stadiona u Kranjčevićevoj, Sarajevske ceste, tramvajske pruge u Henizelovoj, ali i projektima priuštivog stanovanja, gradnje škola i vrtića te gospodarenja otpadom.
Između ostaloga, spomenuo je i razvoj u području turizma, navodeći kako je potrošnja na zagrebačkom Adventu ove zime bila 96 milijuna eura, što je rast od 86 posto u odnosu na 2016. godinu.
