Ovogodišnja povećanja troškova energije turistički sektor prilično je dobro pokrio povećanjem cijena, ali pitanje je hoće li se slična politika, s obzirom na globalnu recesiju, moći primjenjivati i u idućoj godini. Za svaki euro više tražit će se i usluga više, a na pomolu nema ni dovoljno radne snage ni investicijskoga kapaciteta
Neće biti nimalo jednostavno ni lako – poruka je vodećih ljudi turističkog sektora s nedavno održanoga 24. Kongresa hotelijera u Zagrebu, na kojem su se iznijele najnovije prognoze turističkih kretanja za 2023. godinu.
Prije dvije godine ovaj uslužni sektor, koji netko voli, netko ne voli, ali si malo tko može priuštiti zanemariti ga, imao je jednoga globalnog ‘vanjskog‘ neprijatelja – u obliku virusa koji ga je srušio na koljena. Lani se još ranjivo dizao na noge, da bi se ove godine prema rezultatima među mediteranskom konkurencijom busao o prsa kao pobjednik. U idućoj godini čeka ga još uvijek vanjska prijetnja, ponajprije smanjena potrošačka moć Europljana, ali mnogo više izazova dolazi iz unutarnjih redova, koji bi ga mogli dodatno ‘izglodati‘.
Bez obzira na to koliko se ljudi bavilo rentijerstvom u Hrvatskoj, glavninu prihoda u turističkom sektoru, iako najmalobrojniji, ostvaruju hotelijeri. Pred njima su trenutačno najveći izazovi za iduću godinu.
Udar poreza na investitore
S jedne ih strane čekaju sredstva iz NPOO-a, a većina ih se s ‘digitalno-zelenim‘ projektima prijavila na natječaj koji je bilo šteta propustiti. S druge, troškovi sektora (kao i svih ostalih) rasli su dvostruko brže od prihoda pa su se mijenjale financijske konstrukcije planova. A na sve je to još stigla najnovija prijetnja – zakon o porezu na dodanu dobit, koji, prema sadašnjoj najavi, podrazumijeva obračun dobiti tvrtki unazad četiri godine. Nagomilani gubici hotelskog sektora iz 2020. nadoknadit će se eventualno tek u idućoj godini. Prema poslovnim pokazateljima turističkih kompanija na Zagrebačkoj burzi, ostvarena dobit prošle i ove godine pokriva tek 80 posto ostvarena gubitka iz 2020. godine, zato će sektor morati dobro ispregovarati i argumentirati svoju nezavidnu poziciju pred novim ministrom financija Markom Primorcem.
Porez na ekstraprofit zahvatio bi deset najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj, ujedno i najvećih investitora u hrvatski turizam. Već zbog povećanja troškova energenata najavljen je, prema anketi Hrvatske udruge turizma (HUT), smanjeni obujam investicija u 2023. za 50 posto, i to prije najave novog poreza. A već sada po ulaganjima u regiji kaskamo za konkurencijom. Prema podacima Hortwath HTL-a, od čak 5,7 milijardi eura, koliko je u predviđeno ulaganja u turizam u široj regiji do 2026. godine, Hrvatska sudjeluje s očekivanih 414 milijuna eura, odnosno svega sedam posto u odnosu na ostale zemlje.
Ima tu još unutarnjih izazova. Kako je na Kongresu istaknuo Veljko Ostojić, direktor HUT-a, bez obzira na ukidanje kvota problem radne snage se nastavlja, a u jednom dijelu će ga dodatno zakomplicirati i novi Zakon o radu, koji za sektor donosi neke dobre, ali i neke nepovoljnije novosti.
Rad opet povećava troškove
Tako će, primjerice studentima biti omogućeno veće povećanje fiksnog dijela prihoda s 15 na minimalno 22,5 tisuća kuna, bez gubitka porezne olakšice, a uvezenim radnicima koji su već radili u Hrvatskoj pojednostavnjena je procedura vraćanja na posao. Ali će i se i mnogo više sezonskih radnika morati zapošljavati na neodređeno, što opet povisuje troškove, a ostaje u zraku i neizvjesna regulacija rada nedjeljom. Kao izazove u 2023. Ostojić je spomenuo i neizvjesnost iznosa zakupnine turističkog zemljišta, koja bi se navodno uskoro trebala urediti novom uredbom, zatim u vezi s pomorskim dobrom, odnosno koncesijama na plaže te daljnju neizvjesnost u vezi s cijenom energenata nakon 31. ožujka.
Ovogodišnja povećanja energetskih troškova turistički je sektor prilično dobro pokrio povećanjem cijena jer je postojala i povećana potražnja no pitanje je hoće li se slična politika, s obzirom na globalnu recesiju, moći primjenjivati i u idućoj godini. Za svaki euro više, tražit će se i usluga više, a na pomolu nema ni dovoljno radne snage ni investicijskoga kapaciteta.
– Cijene su odnosu na 2019. uistinu porasle, za otprilike 30 posto, a broj turista i noćenja je bio malo manji nego 2019. prema raspoloživim podacima. Svakoj gospodarskoj djelatnosti možete dizati cijene, ali to ništa ne vrijedi ako ne uspijete prodati robu ili uslugu. Cijene u hrvatskom turizmu rastu, ali su gosti te cijene prihvatili. To nam također govori da se turizam u Hrvatskoj razvija te da može pratiti sve složenije zahtjeve i standarde gostiju – izjavila je Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema njezinu mišljenju, turistički sektor ne bi trebao smanjivati cijene usluga već podizati kvalitetu.
Skraćenje sezone?
Dio povećanih troškova hotelijeri bi mogli pokriti ranijim zatvaranjem i/ili kasnijim otvaranjem objekata u idućoj godini, no malo si koja kompanija želi priuštiti takav reputacijski rizik.
– Cijelu godinu ostavit ćemo otvoren jedan objekt na Krku i jedan manji hotel na Korčuli i njihov smo gubitak odlučili podvesti pod marketinški trošak – izjavila je Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminess hotela. Dodala je i to da je daljnje povećanje cijena nemoguće, pogotovo u predsezoni, jer to tržište neće prihvatiti.
– Odluka je teška, ali jednostavna. Hoteli se zatvaraju – zaključila je Bokulić.
Postoje i različita predviđanja turističkog sektora i Vlade u idućoj godini. Naime, prema dokumentu ‘Makroekonomski okvir 2012. – 2025.‘ Vlada predviđa da će u 2023. robni izvoz rasti, a izvoz usluga pasti za 1,6 posto. No, signali s terena kažu drukčije.
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, najavio je rast turističkog prometa u 2023. godini za 5,2 posto, na 110,3 milijuna noćenja, što bi na kraju bio porast od 1,5 posto u odnosu na 2019. godinu.
Ove smo godine uspjeli prema broju dolazaka i noćenja ostvariti više od 90 posto rezultata iz 2019., ali ne svugdje jednako. Dok su, primjerice Istra i Slavonija za koji postotak premašile 2019., Dubrovnik i Zagreb, najveći ‘ovisnici‘ o avioprijevozu, još ne uspijevaju vratiti rezultate iz te godine. A prema najavama avioprijevoznika, zbog velikog povećanja troškova, teško da i u idućoj godini možemo očekivati ozbiljniji povratak gostiju s dalekih tržišta, o kojima, osim destinacija Zagreba i Dubrovnika, ovisi i velik broj turoperatora, koji se nešto sporije izvlače iz pandemije od ostatka sektora. Sa stajališta turističkih agencija, brojevi i rezultati daleko su od onih rekordnih.
– Vladine procjene za iduću godinu u kojima se predviđa pad izvoza usluga (turizma) sigurno su uvjetovane trenutačnom gospodarskom krizom, inflacijom i događajima u Europi te me ne čudi oprez u daljnjim prognozama. Bit će nam svakako svima teže i skuplje, ali ne događa se ništa što nismo očekivali, zato vjerujem da će se pozitivan trend putovanja ipak nastaviti, jer nakon dvije godine brojnih ograničenja svi smo željni putovanja i otkrivanja novih destinacija. Gosti se vraćaju svojim starim navikama, svjesni su povećanja cijena, ali isto tako očekuju vrijednost za novac – izjavio je Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.
Tako da će nam i u idućoj sezoni cestovna blizina emitivnim tržištima i dalje biti jedna od glavnih konkurentskih prednosti, tim više što smo ulaskom u Schengen i eurozonu postali jednostavnija i zaokružena europska cjelina koja bi mogla privući i nova tržišta.
Za razliku od ove godine, u kojoj se sporije oporavljala od Hrvatske, u idućoj se očekuje i žestoki povratak mediteranske konkurencije, koja će svim silama nastojati vratiti izgubljeno, i to najvjerojatnije nižim cijenama. To nas, misli Staničić, ne bi smjelo usporiti.
– U idućoj godini očekujemo dostizanje pretpandemijskog rezultata. Riječ je o očekivanjima temeljenim na trenutačnim pokazateljima po emitivnim tržištima, a na konačne rezultate velik utjecaj imat će brojni čimbenici globalnoga karaktera, a čije je efekte u ovom trenutku gotovo nemoguće predvidjeti. Međutim, svoj optimizam temeljimo na dobro etabliranom nacionalnom turističkom brendu, visokoj razini zadovoljstva turista, povoljnoj geografskoj poziciji, ali i na percepciji naše zemlje kao destinacije koja daje dobru vrijednost za novac. Tu je i ulazak Hrvatske u šengenski prostor te uvođenje eura, što će se također vrlo pozitivno reflektirati na potražnju prema Hrvatskoj s mnogih nama važnih europskih tržišta. Pratit ćemo globalnu situaciju, dobro se pripremiti te ćemo uvijek biti spremni brzo reagirati i prilagoditi se novonastalim situacijama kako bismo na kraju ostvarili što bolje turističke rezultate – istaknuo je Staničić.
Dodaje da su u ovom trenutku informacije sa svih tržišta uglavnom slično intonirane jer globalna želja za putovanjima ostaje na visokoj razini, a stvarna će realizacija uvelike ovisiti o financijskim mogućnostima potrošača te generalnoj sigurnosnoj situaciji.
Što te ne ubije, to te ojača
Prema signalima s održanih turističkih sajmova, čiji je intenzitet održavanja najintenzivniji početkom i potkraj godine, Hrvatska privlači velik broj poslovnih subjekata i partnera, koji se intenzivno pripremaju za iduću turističku godinu.
– Hrvatski štand redovno posjećuje i velik broj turističkih agenata, turoperatora te prijevoznika, koji su vrlo zadovoljni rezultatima iz ove godine te koji zbog toga planiraju proširenja svojih programa prema hrvatskim destinacijama. Početkom iduće godine imat ćemo mnogo jasniju i konkretniju sliku, a u prilog će nam svakako ići i to što će Hrvatska biti zemlja partner sajma ‘f.re.e.‘, koji će se održati u veljači u Münchenu, te sajma ‘Ferienmesse‘, koji će se održati u ožujku u Beču – najavio je Staničić.
Hrvatski turizam personifikacija je poznate krilatice ‘što te ne ubije, to te ojača‘. Taj je sektor nevjerojatno žilav i prilagodljiv, a tome u prilog ide i činjenica da ga u najjačim kompanijama vode ljudi koji znaju što rade i što radi konkurencija globalno. Trenutačno se borba vodi na domaćem terenu, na platformi e-savjetovanje, na kojoj se sektor pokušava oduprijeti dodatnim nametima. U najavi je i donošenje zakona o turizmu u idućoj godini koji će, zasigurno, donijeti još mnogo neočekivanih kontroverzija.