Neminovno je da legalizacija stiže; danas, sutra, nije bitno. Pitanje je samo hoćemo li se mi od toga izolirati, što bi bilo krajnje glupo jer smo već sad izgubili mnogo prilika dok čekamo silne pravilnike i zakone. Žao mi je jer smo se već mogli afirmirati kao tržište i stvoriti cijeli ekosustav oko toga. Mogli smo biti prvi, a na kraju bismo, bojim se, kao i mnogo puta do sada, mogli biti zadnja rupa na svirali koja će sve morati uvoziti
Kad netko s više od deset godina iskustva u različitim IT područjima i digitalnome marketingu napusti dobro plaćenu direktorsku poziciju u agenciji, mnogi se zapitaju je li s tim čovjekom sve u redu. Još kad čuju da je dobro plaćeni posao napustio kako bi se bavio kanabisom, koji u Hrvatskoj još nije, rekli bismo, ušao u mainstream, upitnika nad glavama samo je sve više. No Tvrtko Kračun, osnivač i suvlasnik trgovina Hemps.hr i nedavno otvorenoga Muzeja kanabisa u Zagrebu, zna da je povukao pravi potez u želji da tu biljku na edukativan način predstavi domaćoj javnosti, upravo u obliku jedinstvenog muzeja, prvoga takvog u regiji. Da je odluka o otvorenju edukativnog centra u obliku muzeja bio dobar poslovni potez, pokazalo je i natjecanje Clio u Las Vegasu na kojem je Tvrtko sa svojim muzejom pokupio nekoliko nagrada.
Možete li nam reći o kakvom je natjecanju riječ? Kad se nešto održava u legendarnome hotelu MGM u Las Vegasu, to mora da je golem događaj?
– Mogli bismo reći da je nagrada Clio u marketinškoj industriji ono što je Grammy u glazbenoj. Ima više nagrada Clio, a mi smo sudjelovali na Clio Cannabis Awardsu na kojem smo od četiri prijavljene kategorije u tri osvojili brončane nagrade, a u četvrtoj smo bili u finalu.
Koje su to kategorije?
– Brončani smo bili u kategorijama Social Good, Advocacy te Experience and Activation, a u finalu smo završili u kategoriji Product and Service Innovation.
Čime ste zadivili žiri, što je sve trebalo napraviti da biste pobrali te globalno priznate nagrade?
– Prije svega, morate potkrijepiti sve što se radili. Morate predočiti kakav je bio medijski odjek projekta, kako su ga ljudi prihvatili i kako ga doživljavaju. A naš je odjek bio golem. Recimo, Muzej kanabisa Zagreb prvi je iz šire regije koji je završio i u High Timesu, najpoznatijem i najprestižnijem magazinu s tematikom kanabisa u svijetu, koji izlazi još od 1974. Osim medijskog odjeka, koji je bio globalan, proveli smo i mnogo korisnih humanitarnih projekata koji su također zaslužni za osvojene nagrade i globalnu vidljivost.
Koji su to projekti?
– Napravili smo velike donacije za jedan projekt terapijskih vrtova u Pušći. Također smo darovali mnogo svojih biljaka iz Muzeja, koje, naravno, imaju dozvolu Ministarstva poljoprivrede, a održali smo i radionice da bismo tu biljku približili široj populaciji. Sve se to gleda kad su u pitanju nagrade Clio, a zapravo sam najponosniji na to što smo sve odradili s točno nula kuna proračuna i što smo potukli mnogo prijavljenih projekata s tržišta na kojima je kanabis legalan, primjerice SAD-a i Kanade, gdje se okreću milijarde dolara i marketinški proračuni broje se u milijunima.
Je li ovaj muzej zapravo poruka hrvatskoj vladi i zakonodavcima?
– Apsolutno da!
Vratimo se malo ipak na početak priče. Kako ste i kada odlučili da ćete se baviti kanabisom? S menadžerske pozicije u ‘travnate‘ rovove...
– Moram reći da sam još kao klinac počeo proučavati biljku: njezine blagodati, za što se i gdje upotrebljava i slično. To istraživanje sigurno je trajalo između osamnaeste i dvadeset i neke godine, a oduvijek sam govorio da ću na prvi mig legalizacije potpuno ući u industriju. Nasreću, to se dogodilo sada kada imam dovoljno iskustva i dovoljno kapitala da se mogu upustiti u takvu priču. Da sam to pokušao prije, recimo, desetak godina, sigurno ne bi bilo ovako uspješno kao danas.
Zanimljivo mi je ovo da ste kanabis proučavali od osamnaeste godine, ali odakle baš ideja za muzej?
– Ideja je došla zbog Muzeja čokolade. Svidjelo mi se kako je u njemu predstavljena upotreba biljke kakaovca tijekom povijesti, njezina proizvodnja i to gdje je danas. Sinula mi je ideja da je upravo tako, u obliku muzeja, najbolje ispričati priču i o kanabisu i o konoplji. Uvidjeli smo da mnogim ljudima zapravo nedostaju prave informacije pa smo se odlučili na koncept muzeja kao centra za informiranje.
Iako ste praktički pokraj policije, čujemo da ste već imali problema s provalnicima?
– Da, imali smo jednu provalu.
Je li glupo pitati što su ukrali?
– ‘Travu‘, naravno. Najbolje je od svega što ondje ima skupe opreme poput lampi, uređaja za testiranje i ostaloga, ali to nisu ni taknuli. Ipak, i uza sve te nedaće trudimo se ostati pozitivni.
Na koje još nedaće mislite?
– Bili smo desetak puta na udaru Državnog inspektorata.
Što mu smeta?
– Trgovina koja je na ulazu Muzeja, Hemps. Uzimali su nam uzorke cvjetova CBD-a na testiranje i nekoliko ih je prešlo razinu od 0,2 promila. S tim se problemom još borimo. Ipak je to biljka i ne mogu se kontrolirati baš svi njezini procesi, a ti maleni postoci koje smo premašili zapravo su zanemarivi. No veći nam je problem što su nam već drugi put zaplijenili sve čajeve premda su takvi čajevi i dalje dostupni u dm-u, Konzumu i drugim trgovačkim lancima.
Kako je moguće da dm i Konzum smiju prodavati čajeve s CBD-om, a vi ne smijete?
– Zato što smo specijalizirana trgovina, na meti smo. Inače, ti su čajevi hrvatski proizvod za koji smo morali platiti spaljivanje, i to kao posebno toksičnog otpada, ne u Hrvatskoj, nego u Beču, jer se kod nas ne spaljuje toksični otpad.
Dakle, čajevi su toksični otpad koji se mora spaliti u Beču, a u Našicama se redovito spaljuju tone teških droga poput kokaina i sličnog?
– Da, nama i našem brendu nanesena je golema šteta zato što mi ciljamo na starije kupce koji su te čajeve voljeli i kupovali. Pa počnu pitanja zašto ih nemamo, a mi zapravo samo gubimo kupce koji onda misle da nešto muljamo i da prodajemo neke ilegalne stvari, što apsolutno nije točno. Vjerujem da ćemo ići na protutužbu, ako treba, i do Strasbourga.
Što nam je Tvrtko još ispričao, kakve planove smišlja i kakvi se kanabis projekti naziru na Pagu, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.