Na svim tržištima na kojima radimo svojim zaposlenicima nudimo konkurentne uvjete rada, a to diktiraju tržište i lokalna regulativa tržišta na kojem se radi. Kad to kažem, mislim da naši zaposlenici mogu očekivati dobar standard i uvjete rada, za koje smo sigurni da će se, s obzirom na obujam ugovorenih poslova, moći dodatno poboljšavati
Nakon višegodišnjih teškoća čini se da se za Dalekovod naziru lijepa vremena. Njegovu ponudu za posao elektromontažnih radova na dionici CB Dockasberg – Rissuden švedski investitor Svenska kraftnät, nacionalna kompanija za prijenos električne energije, odabrao je prije Božića kao najpovoljniju. Riječ je o elektromontažnim radovima na novom dalekovodu na sjeveru Švedske naponskog nivoa 400 kilovolta u ukupnoj dužini 85 kilometara kao dio projekta ‘Aurora Line‘. Nešto malo prije toga Dalekovod je potpisao ugovor s norveškim investitorom Statnettom, kompanijom za prijenos električne energije, za posao gradnje novog 420-kilovoltnog dalekovoda na dionici Skaidi – Hyggevatn u ukupnoj dužini 54 kilometra. Projekt je to koji se nastavlja na uspješno završenu dionicu između trafostanica Skillemoen i Skaidi, a specifičan je po tome što će se, zbog pozicije na krajnjem sjeveru Norveške, graditi u arktičkim vremenskim uvjetima.
To je bio povod za razgovor s Tvrtkom Zlopašom, članom Uprave Dalekovoda, koji je nedavno u Stockholmu ispred svoje tvrtke primio godišnju nagradu od Svenska kraftnäta u području zaštite zdravlja i sigurnosti, a koja se dodjeljivala prvi put ove godine.
Saznali smo da su spomenuti novi ugovori samo početak sličnih projekata. Naime, u Skandinaviji i Njemačkoj u sljedećih 15-ak godina najavljeni su slični projekti vrijedni desetke milijardi eura. Osim toga, Dalekovod će u sljedećih desetak godina biti angažiran i na elektrifikaciji željeznica, što je njegova druga niša. Dobro posluju i kompanije u sklopu Dalekovod Grupe – glavne su Proizvodnja metalnih konstrukcija, Proizvodnja ovjesne i spojne opreme, Dalekovod EMU, u čijem je sklopu baždarnica na Korčuli, te Dalekovod Projekt, a treba spomenuti i Dalekovod Ljubljana i Dalekovod Mostar. Pokazuju se efekti dokapitalizacije od prije godinu i pol dana jer je ona Dalekovodu bila vjetar u leđa. No najavljene su i promjene u Dalekovodovoj vlasničkoj strukturi jer bi se u najvećem pojedinačnom dioničaru – tvrtki Napredna energetska rješenja (NER), s udjelom od 75,16 posto, trebale dogoditi promjene. Naime, potkraj listopada na Zagrebačkoj burzi objavljeno je da je suvlasnik NER-a Končar ulaganja prihvatio ponudu drugog suvlasnika – Construction Line Limited sa sjedištem na Malti (vlasnički povezan s Pavom Vujnovcem) o prodaji svog vlasničkog udjela te će Končar ulaganja postati jedini vlasnik kompanije Napredna energetska rješenja. Ako se to realizira, a nema naznaka da neće, Končar će imati 75,16-postotni vlasnički udjel u Dalekovodu. Bez obzira na to, za Dalekovod se ništa ne bi trebalo promijeniti jer ima knjigu ugovora u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura.
S druge strane, upravo zbog tolike vrijednosti ugovora ta će kompanija uveste neke promjene u svojoj poslovnoj politici. Naime, poput ostalih, maksimalno je iskoristila ljudske resurse pa Zlopaša najavljuje prilagodbu poslovnog modela – veći angažman kooperanata i podizvođača nego do sada, uza zadržavanje svih gotovo 1100 ljudi koliko ih Dalekovod Grupa trenutačno zapošljava.
Kolika je vrijednost poslova u Skandinaviji?
– Vrijednost ugovorenih poslova u Skandinaviji prelazi nekoliko desetaka milijuna eura, ali osim financijske, vrijednost takvih poslova vidimo i u jačanju imidža Dalekovoda, koji se svakim novim projektom dodatno ističe na iznimno zahtjevnom i dinamičnom tržištu.
Koliki je stvarni iznos? Inače tvrtke to ne kriju.
– Iznosi se znaju mijenjati tijekom realizacije projekta, pogotovo zadnjih godina. No istina je da ovo zaista nisu stvari za skrivanje, štoviše. S obzirom na to da je riječ svakako o javno objavljenim podacima vrijednosti ugovora jer ih objavljuju investitori – javni naručitelji, možemo sumirati da je trenutačno riječ o ukupno ugovorenim poslovima u Dalekovodovoj knjizi narudžbi u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura. Pred nama je u svakom slučaju iznimno aktivno i pozitivno razdoblje, u kojem planiramo iskoristiti prilike koje tržište stvara. Svjesni smo da s prilikama dolaze i izazovi, s obzirom na to da je sve više poslova koje treba izvesti u isto ili vrlo kratko vrijeme, ali Dalekovod se sa svojim iskusnim i vrijednim zaposlenicima i kvalitetnim partnerskim tvrtkama kooperantima i do sada uspješno nosio u najizazovnijim situacijama, pa tako vjerujemo u izniman uspjeh i u vremenu koje slijedi.
Na što točno mislite?
– Naš strateški razvoj poslovanja, u skladu s dinamikom promjena na tržištu, zahtijeva i prilagodbu poslovnog modela. Do sada smo većinu projekata uglavnom realizirali vlastitim resursima, a manjim dijelom koristeći se podizvođačkim tvrtkama, no s novim brojnim projektima koji se planiraju gotovo u isto vrijeme na različitim tržištima planiramo uza sve svoje kapacitete dodatno angažirati jače kapacitete kooperanata i podizvođača kako bismo sve odradili u dogovorenim rokovima i u zahtijevanoj kvaliteti.
Nemate dovoljno radnika?
– Trenutačno imamo, međutim, svjesni smo da ćemo se morati dodatno kontinuirano pojačavati s obzirom na to da je u pitanju visokostručna, ali ipak radno intenzivna djelatnost te s obzirom na očekivani intenzitet aktivnih projekata i obujam očekivanog posla koji se planira na svim tržištima sljedećih godina. Gradnja dalekovoda je specifična i zahtijeva razne vještine, zato sami obučavamo nove radnike. Naime, rad na dalekovodskim stupovima, primjerice poput onih u Njemačkoj koji su visine 80 metara, nije baš jednostavan i za svakoga. Naša je tvrtka prema broju radnika, odnosno montera jedna od najvećih u gradnji dalekovoda u Europi. Kvalitetni i sposobni ljudi ključan su preduvjet za uspješnu realizaciju projekta i zato su nam njihova dobrobit i zadovoljstvo na prvom mjestu.
Odakle će biti podizvođači? Iz Skandinavije?
– U manjem obujmu već godinama surađujemo s partnerima na svim tržištima na kojima djelujemo, tako da u razdoblju koji je pred nama očekujemo dodatno pojačanje te suradnje, ali možda i otvaranje novih prilika. To je uobičajen poslovni model da određeni dio aktivnosti izvode kooperanti i podizvođači, ali i očekivana promjena za našu kompaniju budući da smo se u zadnje vrijeme u realizaciji projekata dominantno koristili svojom radnom snagom.
Rekli ste da se u Skandinaviji najavljuju novi projekti.
– Da, zaista su planovi naših tradicionalnih investitora u Švedskoj i Norveškoj višestruko veći u godinama koje slijede u odnosu na ovu i prošlu godinu. Mislim da, za razliku od građevinske industrije, u kojoj se nažalost očekuje pad aktivnosti, naročito u visokogradnji, koji se već dogodio u Njemačkoj i Švedskoj, u energetici su veliki planovi vezani uza zelenu i digitalnu tranziciju. Nedavno sam bio na konferenciji u Oslu gdje su predstavljeni planovi gradnje novih vjetroparkova, solarnih parkova i tvornica baterija u Skandinaviji koje treba povezati na energetsku mrežu. Konkretno, uspješno smo završili projekt Skaidi – Hyggevatn na krajnjem sjeveru Norveške, upravo smo ugovorili nastavak tog projekta, a već je u planu i objava treće faze, tako da će biti dosta posla. Skandinavija i Njemačka najviše će ulagati u mrežu. Riječ je o desecima milijardi eura ulaganja u sljedećih 15-ak godina. Posljednjih godina naša grupa prosječno ostvaruje nešto manje od 200-tinjak milijuna eura godišnjeg prihoda, dakle goleme su mogućnosti za rast.
Znači, posao u Skandinaviji za njih je dobra prilika da bolje zarade.
– Svakako sa sobom nosi neke nove okolnosti, ali zahvaljujući kontinuitetu velikih, višegodišnjih projekata u Skandinaviji naši ljudi osjećaju sigurnost i stabilnost. Nema praznog hoda i neizvjesnosti, pa tako zaposlenici nemaju ni potrebu tražiti drugi posao, a s obzirom na ugovorene poslove i očekivane aktivnosti, vidimo da će tako biti i u budućnosti.
Koji su razlozi tolikog ulaganja?
– Industrija u kojoj se Dalekovod Grupa natječe očekuje veliku konjunkturu u budućem razdoblju iz nekoliko ključnih razloga: relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu; pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora te provođenje natječaja odgođenih u prethodnim razdobljima zbog pandemije COVID-19. Osim toga, osim u gradnji dalekovoda, aktivni smo i u drugoj niši – elektrifikaciji željeznica, u koje će se u sljedećih desetak godina izrazito mnogo investirati.
Znači zadovoljno trljate ruke?
– Možemo reći da je perspektiva jako dobra, ali treba sve to i odraditi, pogotovo jer se bavimo poslom u kojem su terminski planovi ključni, a kašnjenja se ne smiju dogoditi – iskapčanja struje su u dan, pomicanje rokova je vrlo zahtjevno ili nemoguće, a nema ni prava na pogrešku. Mogu se pohvaliti da su te naše kvalitete na projektima na svim tržištima gdje Dalekovod aktivno djeluje naši investitori prepoznali i iznimno cijene.
Je li narudžba za tamošnje poslove javna nabava ili je riječ o privatnim investitorima?
– S obzirom na to da je dominantno riječ o investicijama u dalekovode i trafostanice visokog napona, riječ je o nacionalnoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi pa su investitori nacionalni operateri prijenosnih ili distribucijskih sustava, odnosno javni naručitelji. U Norveškoj je to uglavnom nacionalni operater prijenosnog sustava Statnett, a u Švedskoj radimo za više investitora, ali trenutačno najviše s operatorom prijenosnog sustava Svenska kraftnät.
Osim Skandinavije, na kojim ste još tržištima?
– Prije dvije godine vratili smo se na njemačko tržište i ondje očekujemo kontinuitet i rast aktivnosti i u idućim godinama. Poslujemo i u našoj regiji: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, te Ukrajini, a naše proizvodne kompanije isporučuju svoje proizvode i na druga tržišta poput zemalja Arapskog poluotoka, Pakistana i dr.
Pretpostavljam da na poslove gradnje dalekovoda otpada najveći dio prihoda.
– Tako je. Na prometnoj infrastrukturi drugačiji nam je tip posla pa smo uglavnom angažirani na projektima na hrvatskom tržištu, ali problem nam stvara spora dinamika javnih nadmetanja. Natječaji su veliki, javlja se veliki broj ponuditelja pa samim time dolaze i žalbe u fazi nadmetanja te se cijeli proces proteže i na više od godinu dana. Zbog toga nam nije jednostavno planirati resurse i više se oslanjati na takve projekte, iako su nam i oni iznimno važni. S obzirom na planove investiranja u prometnu infrastrukturu, tu očekujemo veću aktivnost u budućnosti.
Kako poslujete na hrvatskom tržištu?
– Hrvatsko se tržište snažno aktiviralo zahvaljujući NPOO-u pa trenutačno imamo nekoliko aktivnih ugovora za domaće naručitelje, prije svih HOPS. Neke smo projekte iz NPOO-a već završili, a planiramo sudjelovati u očekivanim projektima i u idućem razdoblju. Inače, u prethodnim godinama oko 75 posto prihoda ostvarivali smo u inozemstvu, a preostalih 25 posto na domaćem tržištu.
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.