Neki pretvaranje Hrvatske u europsku verziju američkog simbola lagodne mirovine zazivaju, neki s gnušanjem odbacuju, no usporedba dviju država sugerira da to ionako nije realno. Hrvatska je prema svim pokazateljima daleko od 27. američke države i, po svemu sudeći, tako će i ostati. Približiti joj se može razvojem zdravstvenog turizma i s njim povezanih oblika turizma te privlačenjem imućnijih europskih umirovljenika, ali tu sličnosti prestaju. Florida svojom poreznom politikom, infrastrukturom i sadržajima mami strance da se u nju dugoročno dosele i provedu ondje lijepu starost. Hrvatska ih također mami svojom poreznom politikom, ali da grade apartmane i zarađuju na iznajmljivanju drugima. Zašto Hrvatska nikada neće biti Florida, piše Željka Laslavić u temi tjedna.
Ne tako davno, u siječnju 2020., u osvit protupandemijskih mjera koje su globalno i trajno izmijenile lice ekonomije, Europska središnja banka kanila je revidirati svoju politiku i ciljeve u smjeru rasta inflacije – na željenih dva posto. Tada još svježa čelnica ESB-a Christine Lagarde izjavila je da će se revizijom pokušati stabilizirati cijene, što je glavni cilj monetarne politike. Naime, unatoč višegodišnjemu monetarnom popuštanju u razmjerima koji se ne pamte, ESB nije uspio oživiti inflaciju prema željenih dva posto i ubrzati tempo rasta. Ključno pitanje koje je tada kružilo hodnicima banke bilo je treba li tolerirati veću inflaciju kako bi se kompenzirao njezin dugotrajni podbačaj. Uoči tadašnje formalne revizije okvira politike većina je guvernera zauzela stajalište da bi ESB umjesto ciljanja inflacije ‘blizu, ali ispod dva posto‘ trebao ciljati simetričnu inflaciju. A sve aktualnoj inflaciji piše Gordana Gelenčer.
Kata Pranić razgovarala je s našim nuklearnim fizičarom Dr. sc. Tončijem Tadićem koji u zanimljivom intervju kaže kako je skeptičan prema europskom zelenom planu, te da elektrane u EU-u danas daju 25 posto energije, a da su obnovljivi izvori energije daleko ispod toga. Također, dodaje da je u Hrvatskoj provedena intenzivna kampanja strašenja i zaglupljivanja nacije u vezi sa svime nuklearnim i da smo zbog toga danas tu gdje jesmo. Nadalje, kaže Tadić, Hrvatska treba sudjelovati u drugom bloku Krškog..
Prošla su vremena u kojima je distribucija tuđih proizvoda bila neupitno lukrativan biznis kao što je to bilo potkraj prošlog i početkom ovog stoljeća kad je Stipo Matić osnovao M SAN, tvrtku kojoj je primarna djelatnost distribucija računalnog hardvera, softvera i potrošačke elektronike. U to vrijeme na hrvatskom je prodajnom tržištu IT opreme konkurencija bila skromna, glavnu je riječ vodio HG Spot, a internetske trgovine poput Alibabe bile su udaljene još cijelo desetljeće. Manuela Tašler saznaje sve o M San Grupi.
Premda se u Hrvatskoj nerijetko voli isticati koliko brzo rastu Bugarska i Rumunjska, dojmovi Liderove novinarke Antonije Knežević s terena sugeriraju da će, kakva jest da jest, Lijepa Naša još neko vrijeme imati barem nekoga tko će joj u Europskoj uniji gledati u leđa. Sofija je šarmantna i ne bez aduta, ali otkriva i dalje velik jaz između Hrvatske i jedne od dviju preostalih, objektivno zaostalijih članica. Kakva je svakodnevica Bugarske čitajte u reportaži u novom broju.
Uz novi broj čitajte i poseban prilog ‘Fintech‘.