Prema jučerašnjoj objavi indeksa potrošačkih cijena u SAD-u, u rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju nastavile trend široko rasprostranjenog rasta u američkom gospodarstvu. Inflacija je, sa stopom rasta od 8,2 posto na godišnjoj razini (+0,4 posto mjesečno), nadmašila tržišni konsenzus (8,1 posto godišnje ili 0,2 posto mjesečno), ali i usporila za 0,1pb u odnosu na godišnju promjenu u kolovozu.
Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, ubrzala je na 6,6 posto (u odnosu na 6,3 posto u kolovozu), što je najviša godišnja stopa rasta u posljednjih 40 godina. Na mjesečnoj razini, temeljna inflacija ponovno je zabilježila rast od 0,6 posto. U odnosu na kolovoz, cijene energije pale su za 2,1 posto (+19,8 posto godišnje), dok su cijene hrane porasle za 0,8 posto (+11,2 posto godišnje).
S rastom od 0,8 posto na mjesečnoj razini, inflacija usluga ostvarila je najveću mjesečnu promjenu od kolovoza 1990. godine. Cijene stanovanja, koje čine najveći udio u uslugama, u rujnu su ostvarile rast od 0,7 posto mjesečno (+8,0 posto godišnje). Uz snažan rast cijena medicinskih usluga, visoke cijene hrane i stanovanja ocrtavaju snažan rast troškova osnovnih životnih potreba.
Iako inflacija usporava, ostat će visoka
Ove spomenute tri kategorije doprinijele su rastu indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini s čak 4,2 postotna boda. Iako je zabilježeno treće uzastopno godišnje usporavanje ukupne inflacije, geopolitički rizici (odluka OPEC+ zemalja da smanje proizvodnju nafte, nastavak poremećaja opskrbnih lanaca zbog rata u Ukrajini, potencijalna zabrana uvoza ruskog aluminija) mogli bi zadržati inflaciju na povišenim razinama.
S druge strane, u narednim mjesecima možemo očekivati skromnije godišnje stope rasta inflacije zbog visoke prošlogodišnje baze, odnosno uslijed već evidentiranih snažnih inflatornih pritisaka u istom razdoblju prošle godine, stoji u analizi Raiffeisen analitičara.
Kako se inflacija i dalje kreće oko najviših razina u 40 godina, očekivanja na tržištu nisu se promijenila. Tako se i dalje procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.
Unatoč tome, jučer se tržište naglo oporavilo, pa su indeksi završili s dobitkom većim od 2 posto. Pritom su financijski i energetski sektor prednjačili po dobicima.