Iako se gledajući cijene nekretnina čini da je Hrvatska apsolutni rekorder u njihovom rastu, posljednji podaci Eurostata pokazuju da u cijelom nizu zemalja je situacija daleko lošija. Od 2010. godine cijene nekretnina su u Estoniji narasle 210 posto, u Mađarskoj 185, a u Litvi 156 posto.
S rastom cijena od 63 posto, Hrvatska je nešto iznad prosjeka Europske unije, koji za navedeno razdoblje iznosi 49 posto. Samo tri zemlje su od 2010. godine doživjele prosječan pad cijena nekretnina – Italija (osam posto), Grčka (14 posto) i Cipar (dva posto).
S obzirom da je u Hrvatskoj ekonomska kriza trajala nešto duže nego u ostatku Europe, pa su cijene nekretnina padale sve do 2015. godine, istražili smo i kako su se od tada do kraja trećeg kvartala 2023. godine kretale cijene nekretnina u Hrvatskoj.
U tom periodu, cijene nekretnina u Hrvatskoj narasle su visokih 80 posto, više od prosjeka EU koji je i za taj period iznosio 48,9 posto. No, i kada se gleda razdoblje od 2015. godine, čak deset zemalja EU-a imalo je veći porast cijena od Hrvatske, a rekorder među njima je Mađarska s poskupljenjem od 167 posto. Slijedi ju Litva s povećanjem cijena od 117 posto te Češka s također visokih 112 posto. Najmanje povećanje cijena nekretnina od 2015. godine zabilježila je Finska – samo 4,5 posto.
U većini zemalja posljednjih godina porast cijena najma bio je manji od rasta cijena nekretnina. Od 2010. godine jedino su cijene najma rasle brže od cijena nekretnina u Estoniji, Litvi, Poljskoj, Irskoj, Sloveniji, Rumunjskoj, Finskoj, Cipru i u Italiji. Najveći porast zabilježen je u Estoniji (218 posto), Litvi (170 posto) i Irskoj (100 posto). Od 2015. godine do trećeg kvartala 2023. godine cijene najma porasle su najviše u Mađarskoj (72 posto), Litvi (69 posto) i Sloveniji (68 posto), dok su na razini EU-a narasle samo 14 posto. U Hrvatskoj su u tom periodu cijene najma porasle 21 posto.
