Biznis i politika
StoryEditor

Uvođenjem eura Hrvatska je stekla pristup dodatnim izvorima financiranja u slučaju budućih kriza

16. Veljača 2023.
Euro, euro, novac

Zdravi makroekonomski temelji, uspješna primjena programa otkupa obveznica i pristup izdašnom financiranju iz EU-a glavni su čimbenici koji su omogućili Vladi i HNB-u da pruže snažnu potporu gospodarstvu i očuvaju financijsku stabilnost – rečeno je na virtualnoj prezentaciji Mislava Brkića, višeg savjetnika u Direkciji za europske odnose u Hrvatskoj narodnoj banci, o očuvanju financijske stabilnosti u Hrvatskoj tijekom pandemijske krize.

Odgovor ekonomske politike u Hrvatskoj na pandemijsku krizu bio je znatno snažniji i sveobuhvatniji od odgovora na svjetsku financijsku krizu 2008.-2009. godine. To se posebice odnosi na fiskalnu politiku koja je tijekom pandemijske krize pružila ključnu potporu gospodarstvu, dok je u vrijeme svjetske financijske krize bila naglašeno restriktivna. Izdašnim potporama omogućeno je brojnim poduzećima da opstanu i zadrže zaposlenike unatoč dramatičnom padu prihoda. Time je ublažen intenzitet recesije te su stvoreni preduvjeti za brz oporavak nakon završetka lockdowna.
 
Na potpore za očuvanje radnih mjesta potrošeno je 12.8 milijardi kuna, odnosno 3,1 posto BDP-a, a mjeru oslobođenja od plaćanja poreza i doprinosa iskoristilo je čak 130 tisuća poduzeća, za što je fiskalni trošak iznosio 5,1 milijardi kuna ili 1,1 posto BDP-a. Hrvatska je po postotku BDP-a utrošenog za ove mjere prednjačila među članicama EU-a.
 

Veća otpornost

 
Uz fiskalne mjere koje su spriječile destrukciju zaposlenosti i omogućile poduzećima da prebrode likvidnosni šok izazvan lockdownom, snažne monetarne mjere umirile su financijska tržišta i tako omogućile državi i ostalim sektorima povoljne uvjete zaduživanja.
 
U razdoblju od ožujka do lipnja 2020. HNB je bankama prodao ukupno 2,7 milijardi eura međunarodnih pričuva, otkupio je 20,3 milijardi kuna međunarodnih pričuva te je smanjio stopu obvezne pričuve s  12 na devet posto. Dodatno je prudencijalnim mjerama relaksirao pravila o klasifikaciji plasmana te potaknuo odobravanje moratorija, čime je smanjen teret otplate duga za kućanstva i poduzeća, a banke su potaknute da nastave kreditirati gospodarstvo.
 
Uvođenjem eura Hrvatska je stekla još veću otpornost i pristup dodatnim izvorima financiranja koji će joj olakšati suočavanje s krizama u budućnost.
 
Glavni razlozi za to su, rečeno je na prezentaciji su, činjenica da je uklonjen problem valutne neusklađenosti imovine i obveza u privatnom i javnom sektoru, kretanja na deviznom tržištu (npr. EUR vs. USD) više nisu relevantna za Hrvatsku, banke imaju pristup monetarnim operacijama Eurosustava u eurima zbog čega će lakše podnositi eventualne pojačane odljeve depozita, državne obveznice RH bit će uključene u otkup obveznica ako ESB odluči ponovno pokrenuti takav program, a Hrvatska će se moći povoljno zadužiti kod Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) ako se nađe u dužničkoj ili bankovnoj krizi.
20. studeni 2024 22:23