Na lokalnoj razini mnogim općinama, pa i gradovima, prijeti opasnost koju povlači oslanjanje ne samo na jednu djelatnost nego na jednu jedinu tvrtku. To u doba konjunkture može donijeti velik uspon lokalnoj zajednici, ali u vremenu krize još veće probleme
Hrvatska ne pati od ‘nizozemske bolesti‘ samo na razini države, gdje smo previše ovisni o turizmu. Na lokalnoj razini mnogim općinama, pa i gradovima, prijeti opasnost koju povlači oslanjanje ne samo na jednu djelatnost nego na jednu jedinu tvrtku. To u doba konjunkture može donijeti velik uspon lokalnoj zajednici, ali u vremenu krize još veće probleme.
Najpoznatiji takav slučaj dogodio se u Detroitu, koji se svojedobno strelovito razvijao na krilima autoindustrije predvođene detroitskim perjanicama – General Motorsom, Fordom i Chryslerom. Svi putovi američkih radnika i imigranata iz cijeloga svijeta do 1950. godine vodili su u Detroit.
Sisak kao hrvatski Detroit
Uz propulzivnost došli su povećani troškovi zemljišta i radne snage pa su proizvođači automobila – pod udarom japanske konkurencije – počeli disperzirati proizvodnju u druge, jeftinije dijelove SAD-a, pa i u inozemstvo. U međuvremenu je i ‘detroitska trojka‘ prošla kroz stečajno čistilište, a grad je prije deset godina proglasio bankrot zbog minusa većeg od 18 milijardi dolara. Danas ondje živi manje od 600 tisuća stanovnika, tek trećina u odnosu na vrhunac prosperiteta 1950. godine.
I Hrvatska ima svoj Detroit. Kad se Željezara Sisak počela razvijati nakon Drugoga svjetskog rata, s njom je rastao i Sisak – bio je jedan od glavnih industrijskih centara u bivšoj državi. Otvarala su se nova radna mjesta, ubrzano su se gradila stambena naselja za radnike i njihove obitelji, broj stanovnika više se nego udvostručio, pa je rasla i potrošnja. Sve to punilo je i gradsku blagajnu. No nakon Domovinskog rata, u kojem je Željezara u više navrata i granatirana, izgubljeno je tržište bivše države, propala je i crna metalurgija. Željezaru nisu spasile ni pretvorba i privatizacija – otišla je u stečaj i promijenila nekoliko vlasnika; tek je u novije vrijeme talijanski ABS revitalizirao proizvodnju. ABS Sisak i danas je prema prihodima najveća tvrtka u Sisku, ali prema nekim drugim brojevima: umjesto više od 14 tisuća zaposlenih – koliko ih je u 80-im godinama prošlog stoljeća radilo u Željezari – danas ih je tek 150. Doda li se tomu zatvaranje Inine rafinerije, može se reći da je Sisak doživio pravi ekonomski potres i prije onoga razornoga 29. prosinca 2020. U trideset godina ostao je bez 35 posto stanovnika.
Zdenci su najovisniji
Slične ‘detroitske‘ priče mogle bi se ispričati za mali Čabar s Finvest Corpom, ali i za veće gradove poput Slavonskog Broda (Đuro Đaković), Karlovca (Jugoturbina), Varaždin (Varteks)… I ondje je uspon i pad dominantne tvrtke diktirao stanje u cijeloj lokalnoj zajednici.
Istraživanje koje je za Lider na temelju objavljenih kompanijskih izvještaja o poslovanju u 2021. provela konzultantska tvrtka Konter pokazalo je da je u Hrvatskoj ovisnost o monokulturi najdramatičnije zahvatila 111 općina i devet gradova u kojima jedna tvrtka ostvaruje više od pola lokalnih prihoda. Nije to loše kad, primjerice, PP Orahovica dobro posluje. Onda je dobro i cijeloj općini Zdenci, u kojoj kompanija iz sastava Agro Invest grupe Stipe Matića ostvaruje golemih 99,3 posto prihoda svih registriranih tvrtki. I to nije usamljen slučaj – najveća tvrtka dominira s više od 90 posto prihoda u još sedam općina.
Kako se riješiti ovisnosti
Kakva je perspektiva mjesta koja najviše ovise o jednom projektu? Kratkoročnih rješenja nema. Načelnici tih općina i gradonačelnici ponajprije trebaju svakoga dana paliti svijeću za to da njihove dominantne kompanije nastave uspješno poslovati. Naime, već i stagnacija najvećeg igrača povlači za sobom financijsko zaostajanje cijeloga kraja. Smanjuju li se iznosi plaća ili, još gore – ako su počeli otkazi – istodobno se smanjuje lokalni proračun, ali i potrošnja, što lančano povlači u recesiju velik dio lokalnog poduzetništva, od partnera glavne tvrtke do trgovaca i ugostitelja, koji će automatski imati manje prihode.
Srednjoročni plan za rješavanje te financijske ovisnosti lokalna samouprava trebala bi vidjeti u poticanju drugih projekata, i to ne samo komplementarnih, nego i iz drugih branši.
To ne znači da poljoprivredno orijentirana Slavonija treba prijeći na tešku industriju, ali možda je za Zdence rješenje poticanje ulaganja u IT. Primjer mjesta koje je napravilo drastičan razvojni zaokret upravo je slavonski grad Novska. Uz poljoprivredu i drvnu industriju ondje su uspijevali tekstilci, metalci i građevinari. No odnedavno je Novska poznata i kao hrvatsko središte gejminga.
Makeover tog tipa, prema uzoru na Novsku, zasigurno bi učvrstio poziciju lokalnih ‘ovisnika‘. Samo da sad svi ne pohrle u gejming…