Recesija je nužna katarza za inflaciju, a treba riješiti i Trumpov glavni problem, golem proračunski deficit od 129 milijardi dolara
Dok se svi s gražanjem snebivaju nad potezima Trumpove administracije, tržišta kapitala počinju maglovito nazirati smislene okvire priče. Investitori i analitičari, naime, počinju ‘kužiti‘ da bi američko gospodarstvo moglo pasti u recesiju. Neki idu čak i dalje tvrdeći kako bi upravo to mogao biti pozadinski plan. Danas se očekuje objava stope inflacije za veljaču, pa će se i analize prilagoditi toj objavi. No, zasad stvari stoje kaotično, ali sve oblikovanije i argumentiranije – u smjeru recesije!
Recimo, Charlie McElligott, jedan od najcitirajinih analitičara terminskoga tržišta (inače i čest gost analitičnih tekstova FT-a) tvrdi kako je Trumpu i njegovoj administraciji potrebna projektirana recesija koja bi usporila rast i tako izazvala dezinflaciju koja bi posljedično isprovocirala smanjenje kamatnih stopa FED-a, pa domino efektom – slabiji američki dolar!
I u tome je cijela priča. Kako je nedavno ustvrdio nekadašnji grčki ministar financija Yanis Varoufakis, Trump ima tri zadatka: ojačati američki izvoz, vratiti radna mjesta u SAD i – smanjiti američki trgovinski deficit! Svi ti ciljevi imaju jednu zajedničku točku – nužno je oslabjeti dolar.
– Istodobno, Trump želi jak dolar i ni uz kakvu cijenu neće dopustiti da se dominacija dolara kao svjetske trgovinske i rezervne valute uopće dovede u pitanje. No, njegov je prvi problem to što će carine, u koje je uložio golem politički kapital, vjerojatno ojačati dolar. Zašto? Pa, zato što uvijek u vremenima globalne nesigurnosti, posebno ako te nesigurnosti generira SAD, kao što je bilo i 2008., ostale svjetske valute bježe u dolar, što ga, naravno, jača. Dakle, ako Trumpove carine stvaraju nesigurnost, a stvaraju, rezultat će biti još jači dolar. Jer, čak i ako se zbog viših carina uvoz ‘stisne‘, dogodit će se bijeg kapitala s uspaničenih tržišta u dolar. To je njegov prvi problem. Drugi je Trumpov problem namjera da radikalno sreže poreze, posebno multinacionalnim korporacijama i velikim igračima, a to će također inozemni kapital privlačiti u SAD. Rezultat? Pa, jačanje dolara. To će, također, produbiti jaz između štednje i investicija Amerikanaca, investicije će, naravno, pretegnuti, a to i jest korijen američkoga deficita. Trumpov je treći problem pretjerana važnost dolara, zbog čega on u svakoj krizi postaje utočištem. Jači dolar izravno širi trgovinski deficit, posebno u vremenima smanjene potražnje i zaposlenosti u SAD-u. Dakle, ako je Trumpov primarni cilj zatvaranje trgovinskoga i proračunskog minusa morat će smanjiti dominaciju dolara u svjetskoj trgovini, a to među ostalim kani provocirati i recesijom – zaključuje na svom youtube kanalu Varoufakis.
Sve se lomi na tržištu kapitala
Domaći financijski analitičar i investitor Neven Vidaković kratko kaže kako Trump zapravo objektivno priznaje američke probleme (za razliku od prethodnika), pri čemu je glavni problem koji nastoji riješiti – dug države. - Dug je neodrživ, Trump je izrekao rečenicu koja desetljećima nije izrečena u američkoj politici, a to je da se budžet mora izbalansirati te da se deficit mora svesti na nulu. Zato se toliko angažira oko rata. Da, rat traži proizvodnju svega, to bi podignulo proizvodnju, industriju i BDP. No, to ne može biti dugotrajno i treba biti realan. Rusiji je potreban ovaj mir baš kao i ostalim stranama, dakle, i Rusiji i Ukrajini i Europi i Americi. I to Trump, kamuflirajući sve to kroz nekakve carine i verbalnu agresivnost, u stvari cijelo vrijeme implicitno priznaje. Još sam prije nekoliko mjeseci rekao da Amerika, u stvari, nastupa iz pozicije slabosti – uvjerava Vidaković.
Što god i kako god Trump nastoji postići ciljeve činjenica je da se to zasad najvidljivije lomi na tržištu kapitala. Prošlog je tjedna S&P 500 doživio najgori jednotjedni pad u posljednjih šest mjeseci. Analitičari i traderi pokušavaju povezati podatke, Trumpove poteze/ciljeve i zbivanja na tržištu ne bi li donekle dobili nekakvu sliku i barem pokušali uobličiti prognoze. Zasad prilično neuspješno. Podaci vele kako je u siječnju pritisak na rast cijena bio iznenađujuće jak. Ukupna je godišnja inflacija iznosila tri posto dok je temeljna inflacija porasla čak 3,3 posto, a ne događa se niti snažnije ‘hlađenje‘ tržišta rada.
Carinski lomovi i naizgled suludi potezi administracije zasad su polučili izlazak međunarodnih investitora s američkoga tržišta. Od obećanja prosperiteta (i) tržišta kapitala do bijega s njega u roku nekoliko tjedana. Naime, na tržištu državnih obveznica dogodio se nagli zaokret. Dok je donedavno temeljni pokretač tržišta bila, posebno iz europskoga kuta gledano, iznenađujuća otpornost američke ekonomije (ulagači su se čak kladili da će Trump pojačati taj trend, što je posljedično povećalo prinose krajem prošle godine zbog predviđanja bržeg rasta i inflacije), prinosi na obveznice padaju, jer su politike nove administracije krenule putom goleme neizvjesnosti. Pad predvode vrijednosni papiri s kraćim rokom trajanja, zaoštravajući krivulju prinosa, što se obično događa kada ulagači procjenjuju kako će FED počinje ublažavati monetarnu politiku i rezati kamate.
Analitičari još uvijek ne uspijevaju procijeniti niti kratkoročna kretanja, vele tek da ‘tržište u ovome trenutku već počinje usporavati cijene, ali prerano je reći, problem je neizvjesnost, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. U svakom slučaju, očekujemo dva do tri smanjenja kamatnih stopa ove godine, ali ako se tržište počne urušavati jače i brže, vjerojatno će se to dogoditi i ranije. To će biti dobar test, ako se dogodi smanjenje stopa, a tržište i dalje bude pod pritiskom. Vidjet ćemo‘. I to je uglavnom sve što znaju procijeniti.
Umjesto sjekire skalpel
No, zato jauču kako je Trump bio viđen kao spasitelj tržišta, obećavajući niže poreze i rezanje raznih propisa. Umjesto toga ljudi se pitaju hoće li im se američke trgovinske carine obiti o glavu i dovesti do recesije umjesto ‘make America great again‘. I sâm Trump priznaje da njegov ratoborni ekonomski program izgleda sve riskantnijim. Upitan na Fox Newsu, inače sklonom upravo njemu, očekuje li recesiju ove godine, kratko je poručio: ‘Mrzim predviđati takve stvari.‘
No, i agresivno rezanje javnih zaposlenika bez sumnje vodi u recesiju, stoga je umjesto ‘sjekire‘ u modi riječ ‘sklapel‘. Reagirao je i na ‘spust‘ burze u trenutku uvođenja carina Meksiku i Kanadi, pa ih je ponovno odgodio. Takvi lomovi lome i prognoze - tržište je najprije procijenilo da su carine proinflacijske, sada se misli da su prorecesijske. Analitičari Goldman Sachsa podignuli su vjerojatnost recesije u idućih godinu dana s 15 na 20 posto. Morgan Stanley za ovu godinu predviđa slabiji rast od ranije očekivanog.
Nakon objave kretanja inflacije u veljači prognoze će vjerojatno biti ponešto preciznije. No, što god se objavi, povijest nam pokazuje kako je, za razliku od EU, Amerika u recesiju uvijek ulazila naglo, ali se i brzo iz nje izvlačila. Recesija je nužna katarza za inflaciju koje se ni SAD nije riješio, pri čemu treba riješiti i Trumpov glavni problem, golem proračunski deficit od 129 milijardi dolara. Je li pri tome u ovom provociranom kaosu činjenica da Kina smanjuje svoju izloženost američkome dugu (kineski investitori smanjili su posjedovanje američkih vrijednosnica za 57 milijardi dolara, na 759, što je najniže od 2009.) dobra ili loša vijest, nitko se ne usudi precizirati.