Rast BDP-a od 1,4 posto, inflacija na razini od 7,5 posto te mali pad stope nezaposlenosti s ovogodišnjih 6,9 na 6,8 posto, glavne su projekcije Hrvatske narodne banke za sljedeću godinu, objavljene na godišnjem brifingu za novinare.
Niža stopa rasta gospodarske aktivnosti posljedica je zaoštravanja monetarne politike, što će u 2023. godini rezultirati padom izvoza, smanjenim investicijama i usporavanjem domaće potrošnje.
U godini koja je na zalazu, prema HNB-ovim projekcijama Hrvatska će imati rast BDP-a od 6,3 posto i inflaciju od 10,5 posto. Obje te brojke nešto su veće u odnosu na procjene iz listopada, kada je HNB prognozirao rast od 5,5 posto i inflaciju od 10,3 posto.
Ubrzavanju godišnje stope inflacije u posljednja četiri mjeseca najviše su pridonijele cijene hrana i usluga. Tako se godišnja stopa rasta cijena hrane povećala s 14,3 posto u lipnju na 17,2 posto u listopadu, dok se godišnja stopa rasta cijena usluga u istom periodu ubrzala s 5,3 posto na 7,2 posto.
- Vrh inflacije je dosegnut. Očekujemo smanjenje inflacije u sljedećoj godini na 7,5 posto – kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Unatoč povećanju kamatnih stopa od strane Europske središnje banke, pritisak na kamatne stope u Hrvatskoj bi trebao biti nešto manji nego u ostatku Europske unije, prvenstveno zbog velikog viška likvidnosti. No, Vujčić nije želi precizirati u kojoj mjeri bi te kamatne stope mogle biti manje nego u ostatku Europe.
Pooštravanje uvjeta kreditiranja
Pooštravanje globalnih uvjeta financiranja se tijekom druge polovine godine već počelo prelijevati na troškove financiranja poduzeća, pa se tako kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima u listopadu povećala na 2,76 posto, što je najviša razina od početka 2019. godine.
Za razliku od poduzeća, kod stanovništva se još uvijek ne primjećuju znatni pritisci na porast troškova financiranja. Kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite u listopadu je iznosila 5,5 posto, a na stambene kredite 2,6 posto, što je vrlo slično vrijednostima zabilježenim u istom mjesecu lani. No, uvjeti odobravanja kredita se pooštravaju.
Prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti, tijekom trećeg tromjesečja se nastavilo intenziviranje pooštravanja standarda odobravanja kredita poduzećima, dok je u isto vrijeme zabilježena najsnažnija kreditna potražnja poduzeća od početka provođenja ankete. Isto tako, pooštravaju se standardi i za za kreditiranje stanovništva, pri čemu je ono izraženije za potrošačke i ostale kredite.
Kada je riječ o tržištu rada, sljedeće godine se očekuje rast zaposlenosti za 0,4 posto, smanjenje stope nezaposlenosti s 6,9 na 6,8 posto, a realna bruto plaća, koja ove godine doživljava pad od 1,7 posto, trebala bi narasti za 0,5 posto.
Vujčić je na briefingu iznio i interesantna podatak vezano za rast plaća – javni sektor je ranije bio lider u zahtjevima za povećanje plaća, no trenutno plaće rastu brže u privatnom sektoru.