Biznis i politika
StoryEditor

Za poduzetnike inflacija bolja od recesije

13. Rujan 2023.

Ni hladna ni vruća. Nego baš kako treba. Poput Zlatokosine kaše, koja je zahtijevala pravu temperaturu, od središnjih banaka u posljednje se vrijeme očekuje da temperiraju kamatne stope taman toliko da spuste inflaciju na željenih dva posto, ali da pri tome ne ohlade previše kašu i izazovu recesiju. Mogućnost postizanja tog nimalo jednostavnog zadatka, za koji se uvriježio naziv meko prizemljenje, već godinu i pol izaziva polemike ekonomista i vrlo različite prognoze o mogućnosti ostvarenja Zlatokosina scenarija. Predviđanja su se kretala od tvrdog slijetanja, odnosno sigurne recesije, stagflacije pa sve do uspješnog obuzdavanja inflacije, a različiti ekonomski parametri s ove i druge strane Atlantika iz mjeseca u mjesec tjeraju na revidiranje prognoza i pomicanje datuma pobjede nad inflacijom. Temperatura kaše još nije pogođena, a politička polarizacija i rat na europskom teritoriju ne pomažu postizanju prave recepture. Posljednji podaci iz SAD-a nagovještaju da je FED možda uspio pronaći pravu mjeru, a posrtanje njemačke ekonomije u Europi sve češće i glasnije vraća omraženu riječ koja počinje slovom ‘r‘.

Put prema dolje

– Kao najveća ekonomija u europodručju, Njemačka ni u jednom ciklusu rasta kamatnih stopa u posljednjih 50 godina nije izbjegla recesiju. Glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za europodručje za srpanj, odnosno kolovoz, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam negativne signale, naročito za prerađivačku industriju. Tim gore, kulminacija utjecaja zaoštravanja monetarne politike glavnih centralnih banaka na globalnu potražnju za njemačkim dobrima tek slijedi. Zadnjih desetak godina njemačka se strukturna pozicija kontinuirano pogoršava u područjima kao što su porezi, energenti, raspoloživost radne snage te općenito regulacija poslovanja, zbog čega je Njemačka prema indeksu Country Index for Family Business pala na daleko 18. mjesto (sa šestog mjesta 2010.) među 21 razvijenom industrijskom velesilom. Njemačka je već bila u tehničkoj recesiji na prijelazu iz prošle u ovu godinu, a nakon kratkotrajne stagnacije u drugom kvartalu, očekujemo povratak u tehničku recesiju tijekom druge polovine ove godine. Recesija bi mogla potrajati do proljeća iduće godine. Nakon pada BDP-a od oko 0,5 posto u ovoj godini, u 2024. očekujemo pad BDP-a od 0,3 posto. S obzirom na to da u recesiji pada i agregatna potražnja, zasigurno će u kratkom roku usporiti inflacija – s očekivanih prosječnih šest posto u ovoj godini prema (prosječno) 2,5 posto u 2024. godini – ispričao je HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.

Analogno kretanjima u Njemačkoj, on očekuje snažno usporavanje rasta u europodručju na svega 0,4 posto te stagnaciju (0,1 posto rasta) u 2024. godini, što upućuje na to da će i cijeli ekonomski blok proći kraću recesiju.

– U nekoliko navrata isticali smo nadolazeći redizajn fiskalnih pravila prije europskih izbora 2024. kao jedan od ključnih i podcijenjenih europskih domaćih rizika. Ako se ne donesu na vrijeme i ne budu u skladu s okolnostima, može doći do agresivnijeg fiskalnog stezanja, osnaživanja recesije, odnosno deflatornih pritisaka. Također, scenarij u kojem bi pojedine nacionalne vlade morale birati između hitnih ulaganja i bolnog rezanja potrošnje razbuktao bi političke rizike u barem nekoliko članica Europske unije – naveo je Stojić, koji je dao i neke argumente u prilog mekom prizemljenju ili plitkoj recesiji: snažna potražnja za radom unatoč snažnom rastu kamatnih stopa, rast plaća te snažne bilance tvrtki. Dodatni stabilizacijski faktori su i očekivano jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije.

Bolje nemati industriju

Ovo potonje te potpun oporavak turizma nakon ukidanja COVID-19 restrikcija glavni su pak faktori u korist bržeg rasta BDP-a na periferiji europodručja, u kojem je i Hrvatska.

Iako zvuči nevjerojatno, osobito poučena iskustvom krize koja je započela 2008. godine, Hrvatska bi prema trenutačnim prognozama mogla proći bolje od industrijaliziranog sjevera.

– U europodručju postoji dihotomija između industrijskog sjevera i juga orijentiranog na usluge (turizam). Sjeverne zemlje, čiji je BDP ovisan o industrijskoj proizvodnji, sklonije su izbijanju recesije od južnih zemalja – navodi Ivan Dražetić, voditelj obvezničkog poslovanja u InterCapitalu.

Prognoze gospodarskog rasta Europske komisije ovih su dana snižene pa se tako očekuje da će 20 zemalja koje imaju euro kao valutu rasti 0,8 posto ove godine, umjesto 1,1 posto projiciranih u proljetnoj prognozi, te 1,3 posto sljedeće godine, naspram ranije projiciranih 1,6 posto. Prognoza za cijeli EU također je smanjena na 0,8 posto, s jedan posto ove godine, i na 1,4 posto s 1,7 posto sljedeće godine.

S druge strane, soft landing postaje sve izvjesniji scenarij za SAD.

Cijeli članak pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

20. lipanj 2024 18:22