Biznis i politika
StoryEditor

Zašto je državi mrsko oporezivati banke?

14. Rujan 2023.
Marko Primorac

Domaće su banke u prvom polugodištu ove godine ostvarile dobit od gotovo 704 milijuna eura, što je oko 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih šest mjeseci su, prema HNB-u, ukupno imale 1,202 milijarde eura kamatnih prihoda te 205,5 milijuna eura kamatnih rashoda. Prema tome, ukupan neto prihod banaka na kamatama bio je 996,5 milijuna eura. Kamatne marže, ali i prihodi koje banke ostvaraju od prekonoćnih depozita toliko su utjecali na rast financijske djelatnosti da je u strukturi BDP-a ona najzaslužnija za rast u prošlom kvartalu. Unatoč takvim fantastičnim pokazateljima Vlada je vrlo sramežljivo odgovarala na pitanja medija o mogućem uvođenju dodatnog poreza. Otprilike kako ljudima koji se žele pozvati kod vas odgovorite da su vaša vrata uvijek otvorena, tako je i ministar financija Marko Primorac samo oprezno ustvrdio da je sve na stolu kada je u pitanju novi paket mjera pomoći gospodarstvu.

Europska komisija prva je lansirala mogućnost za vlade EU-a da uvedu porez na ekstraprofit za industrije koje ga i u krizi ostvaraju. Na stolu je isprva bio tek energetski sektor, posebice onaj koji počiva na fosilnim gorivima, ali trend čašćenja iz profita ipak se proširio na više sektora, a na red je sada došao i financijski. Povećanje kamatnih marži i visoki profiti dovoljan su razlog da i banke plate ceh jer bi ih u suprotnom netko mogao nazvati profiterima. Tako su porez na ekstraprofit banaka već uvele Italija, Slovenija, Češka i Mađarska, a prema svemu sudeći lista će se samo širiti.

Ideologija nevažna

Slovenija je zadnja u nizu zemalja koje su se odlučile na taj potez, a Vlada Roberta Goloba planira tim porezom u sljedećih pet godina prikupiti oko pola milijarde eura za obnovu od poplava. Banke će oporezivati i Italija. Takvu je, za talijanski financijski sektor šokantnu odluku, donijela talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja će taj novac preusmjeriti i djelomično njime sufinancirati stambene kredite za mlade. Češke i mađarske banke također će ostati bez dijela profita i ‘solidarizirati‘ se s građanima, a s takvim porezima igraju se Litva, Estonija i Švedska. Čak i ako promišljamo da bi takvom oporezivanju prije bila sklona ljevica, na to se odlučuju, čini se, i desno orijentirane vlade, pa ideologija očito s tim nema nikakve veze.

Nakon što je Europska središnja banka zbog suzbijanja inflacije snažno podigla kamatne stope, već nekoliko puta, od toga su, barem što se Hrvatske tiče, profitirale tek banke. Klijenti s depozitima to i ne osjete. Naime, ako plaćamo skuplje kamate na kredite, a istodobno ne dižemo kamatu na depozite, netko u toj priči profitira i to nije ni hrvatski poduzetnik ni građanin, već isključivo banke. Neslužbeno doznajemo i da su banke same upozoravale Hrvatsku narodnu banku da će im zbog odluka ECB-a rasti dobit, ali na tomu je ostalo.

Samo da je namjenski

Otkad je počelo uvođenje takvog poreza u nekim članicama, bojazan je da se hrvatske banke u izostanku dodatnog poreza kod kuće tim rastom profitabilnosti i viškom likvidnosti neće koristiti na našem tržištu nego ga usmjeriti maticama, koje taj porez moraju platiti u svojim državama.

Inače, Hrvatska u svakom slučaju ima tu mogućnost, kao uostalom i druge zemlje EU-a, a pogotovo kao članica eurozone. Ne postoji dekret koji bi nam to zabranio, niti je ECB a piori protiv takve porezne politike. Njemu je, čini se iz reakcija na talijansku odluku, sporno tek što ni nacionalni regulator ni europski, dakle ni ECB, nisu bili na vrijeme obaviješteni i što bi se novac prikupljen porezom mogao upotrijebiti – nenamjenski. Naime, ECB je još prošle godine upozorio članice da se novcem prikupljenim dodatnim oporezivanjem banaka ‘ne koriste za pokrivanje manjka državnog proračuna, već da se troši namjenski‘.

Unatoč rastu dobiti hrvatskih banaka, kao i činjenici da, dok rastu kamate na kredite, i ne razmišljaju o većem podizanju kamata na depozite, država je dosad pokazivala izrazitu nesklonost prema selektivnom oporezivanju i umjesto toga uvela promašen, zasad jednokratni, porez na ekstraprofit, koji je pogodio niz tvrtki koje to definitivno nisu zaslužile, čak ni ako se upotrijebi labava definicija ekstraprofita.

– Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju, pa tako ni banaka. Bilo je o tome internih konzultacija, o svemu se razgovaralo – rekao je nedavno Primorac, naglasivši da će članice eurozone i EU-a o tome razgovarati već na sljedećem neformalnom sastanku Ecofina u Španjolskoj (sastanak ministara financija i gospodarstva EU-a). Istaknuo je i da su u kontekstu selektivnog oporezivanja banaka u Vladi imali interne konzultacije, ali ništa se nije dogodilo, što je ostavilo vrata otvorenima za nagli zaokret.

– Bude li dodatnog oporezivanja, to ne znači da će banke biti izuzete – naglasio je tada Primorac. 

HNB bio se sustegnuo od komentara prije donošenja eventualne službene odluke, a iz Hrvatske udruge banaka (HUB) napominju da su banke u Hrvatskoj tijekom ove godine već bile obuhvaćene porezom na tzv. izvanrednu dobit, što nije bila praksa u većini drugih država, koje su takva porezna opterećenja uglavnom ograničavale na tvrtke iz energetskog sektora u skladu s preporukama europskih institucija. No njihovo stajalište o prihodima od kamatnih marži, ali i o kamatama na depozite, malo je drukčije.

– U Hrvatskoj smo imali znatno blaži rast kamatnih stopa i na kredite i depozite, zbog čega trenutačno imamo uvjete financiranja koji su među najpovoljnijima u državama europodručja. Rast kamatnih stopa na kredite pratio je i rast kamatnih stopa na oročene depozite. Prosječne kamatne stope na oročene depozite stanovništva u srpnju ove godine iznosile su 0,82 posto (kamatne stope na nove poslove), što predstavlja rast od 0,72 postotna boda na godišnjoj razini. S druge strane, u srpnju 2023. prosječna kamatna stopa za eurske stambene kredite iznosila je 3,25 posto, što je rast za 0,76 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine – poručuju iz HUB-a.

Što o svemu kažu stručnjaci, ekonomski analitičari i financijski konzultanti, tko smatra da je takav porez preoportun, tko bi ga uveo bez razmišljanja i dijelio kao Robin Hood i tko smatra da se neće uvesti zbog premijerova savjetnika, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.

20. lipanj 2024 11:35