Priprema sudske bitke s bankama oko obeštećenja za kredite u švicarskom franku navela je tvrtku Druga fundacija SPV iza koje stoji poznati poduzetnik Marko Rakar na plasiranje obveznice koja investitorima donosi čak dvoznamenkasti godišnji prinos. Rakarova tvrtka podigla je mnogo prašine u javnosti kada je prošlog proljeća kontaktirala na tisuće dužnika u CHF kreditima s ponudom za otkup tražbina za obeštećenje. Rakar u razgovoru za Lider kaže kako Druga fundacija SPV za sada ima podignuto nešto više od tisuću tužbenih zahtjeva i očekuje u sljedećim tjednima podići još najmanje tisuću za obeštećenja klijenata koja nisu obuhvaćena zastarnim rokom isteklim u lipnju prošle godine.
Taktika iscrpljivanja
Na pitanje kolika je ukupna vrijednost koju potražuju od banaka, Rakar ističe da iznos velikim dijelom ovisi o rezultatima financijskog vještačenja, a osobito o stavu Vrhovnog suda RH oko pozicije konvertiranih kredita, a što se očekuje u sljedećih nekoliko mjeseci.
– Iz postojeće i javno dostupne sudske prakse znamo da je odšteta po prosječnom predmetu otprilike petnaestak tisuća eura, a obvezali smo se našim klijentima isplatiti 75 posto iznosa obeštećenja. Kao i do sada, troškovi postupka, pa čak i ako ne uspijemo, idu na naš trošak tako da za klijenta nema nikakvih rizika, samo nagrada – navodi Rakar.
Nakon predaje tužbi i očitovanja banaka započeo je postupak sazivanja pripremnih ročišta koji bi, prema Rakarovim očekivanjima, većim dijelom biti gotov u prvom kvartalu ove godine. Dodaje kako je u postupcima gdje se radi o konvertiranim kreditima postupak dijelom privremeno obustavljen do objave stava Vrhovnog suda, a u nekolicini postupaka je određeno i financijsko vještačenje.
– Unatoč štrajku sudaca prošloga ljeta i sada u siječnju, smatramo da postupci idu ažurno. Banke su nas zatrpale cijelim nizom pravno neodrživih i temeljito osporenih prigovora i očiti im je cilj odugovlačenje postupaka umjesto konstruktivnog rješavanja problema. Obzirom da je naše financiranje riješeno, taktika iscrpljivanja neće upaliti, a na naše potraživanje oni će morati platiti 12 posto zateznih kamata što je više nego prinos na bilo koji od njihovih financijskih instrumenata. Uglavnom, rade u korist svoje štete – kazao nam je Rakar.
Baš zbog financiranja parnica, Druga fondacija SPV planira se zadužiti kod investitora putem obveznica. Ali ne bilo kakvih - prva je to litigacijska obveznica u Hrvatskoj. Prošlog tjedna uspješno su upisali prvu tranšu privatne emisije obveznice. Ova, kao i buduće tranše, imaju rok dospijeća od pet godina i prinos od 12 posto godišnje, pojašnjava Rakar.
– Ukupni očekivani iznos izdanja obveznica u 2024. godini je nešto manji od milijun eura. Prikupljen novac bit će korišten za pokrivanje troškova poslovanja društva, pri čemu prvenstveno mislimo na sudske i odvjetničke naknade koje su, na broju predmeta koje vodimo, značajne – kaže nam Rakar.
Pomalo ‘radioaktivni‘
Prvom tranšom obveznice osigurano je financiranje za sve do sada pokrenute postupke, dok će ostatak biti iskorišten za sljedeće faze aktivnosti. Plan je Druge fundacije da ovih dana krene prikupljati klijente u čije bi ime potraživali obeštećenje za eurske i kunske kredite, odnosno za glavninu svih izdanih kredita u Hrvatskoj, a gdje su, po Rakaraovu mišljenju, nastale istovjetne povrede prava kao i kod CHF kredita.
– U tim segmentima nema zastare, postoji pravni temelj, a ukupna izloženost banaka je daleko veća nego kod CHF-a – ističe Rakar.
Prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), prvu tranšu od 400 tisuća eura upisala su tri investitora, jedan institucionalni i dvije fizičke osobe. Najveći udjel od 61,7 posto drži investicijski fond Orca Bason kojeg je osnovao Vuk Vuković, a koji je uključen i u Drugu fundaciju SPV. Što se tiče pojedinačnih ulagača, informatički stručnjak i poduzetnik Lucijan Carić drži 26,4 posto udjela, a Marko Saša Rukonić 11,9 posto.
Marko Rakar kaže kako su u narednim tranšama svi ulagači dobrodošli.
– S obzirom na atraktivnost prinosa u odnosu na ostale trenutno dostupne financijske instrumente na tržištu, iskazani interes potencijalnih ulagača, domaćih i stranih, te sve jasniju pravnu poziciju koju smo zauzeli, očekujemo da neće biti problema postići očekivani cilj. Mali problem je što smo pomalo ‘radioaktivni‘ i iako imamo veliki interes domaćih ulagača, onima koji imaju odnose s domaćim bankama naša transparentnost poslovanja predstavlja problem, tako da smo prihvatljivo ulaganje samo doista neovisnim fizičkim i pravnim osobama. U inozemstvu nemamo takvih problema i u razgovorima smo s britanskim i francuskim litigacijskim fondovima. Naša obveznica je jedinstveni instrument na domaćem financijskom tržištu i vjerujemo da je to prva litigacijska obveznica ikada izdana u Hrvatskoj – naglašava Rakar.
Osim kredita koje su uzimali građani, Druga fundacija SPV planira prikupiti i tražbine za obeštećenje po kreditima koje su uzimale tvrtke. Međutim, situacija je tu nešto drukčija. Za razliku od kredita izdanih fizičkim osobama koji su zaštićeni kolektivnom presudom, kod pravnih osoba je situacija nešto složenija i koristi se stroži standard prava, a priprema predmeta za utuženje mora biti vrlo temeljita i precizna, naglašava Rakar.
– Svejedno, istovjetna prava koja su povrijeđena fizičkim osobama narušena su i pravnim, razlika je u tome što za svaku situaciju moramo to dokazivati ispočetka budući da nema podloge kolektivne presude. U slučaju pravnih osoba, zastara za utuženje još uvijek nije nastupila te i dalje ugovaramo nove klijente. Što se tiče broja ili iznosa, pravnim osobama je plasirano daleko manje kredita denominiranih u CHF nego građanstvu, ali su zato iznosi glavnica značajno veći tako da vjerujemo da će portfolio pravnih osoba, gledajući po vrijednosti, sustići ili čak nadmašiti broj predmeta koje već imamo u postupku – kaže taj poduzetnik.
Još dvije bitke
K tome, Rakarova tvrtka kreće u još dvije pravne bitke. Krajem siječnja pokrenuli su postupak u Londonu pred IFRS-om, mjerodavnom organizacijom koja propisuje standarde financijskog izvještavanja (međunarodni računovodstveni standardi). Rakar kaže da su tijekom pripreme projekta napravili detaljnu financijsku analizu poslovanja svih domaćih banaka u posljednjih petnaestak godine, te su dostavili dokaze da su domaće banke godinama izbjegavale iskazivati fer vrijednost svojih spornih potraživanja i dugovanja (u slučaju CHF-a) sukladno međunarodnim i za njih obvezujućim standardima, a što se u konačnici značajno reflektira na iskazivanje financijskih rezultata.
Druga pak potencijalna tužba tiče se ulaznih i izlaznih naknada. U Drugoj fondaciji SPV smatraju da je ta situacija pokrivena nizom sudskih odluka, poput Ustavnog suda, Vrhovnog suda ali i europskih sudova.
– Sažeto, svaka ulazna i izlazna naknada za bilo koji kredit smatra se nepoštenom praksom koja je posljedično i ništetna. Naše kalkulacije pokazuju da prosječni odštetni zahtjev dostiže i do dva do tri posto glavnice plasiranog kredita što nije zanemariv novac niti potrošačima, ali ni bankama. Ako promatrate financijske rezultate banaka onda je jasno kako one danas sve više svojeg prihoda ostvaruju iz naknada, od kojih su se neke pokazale nezakonitima – smatra Rakar.
Iako je Rakar tvrdio da je ponuda poslana samo onima koje su identificirani kroz javno dostupni registar zemljišnih knjiga, dio dužnika to je shvatio kao atak na svoju privatnost. Ponukana napisima u medijima, Agencija za nadzor osobnih podataka pokreniula je nadzor kako bi utvrdila jesu li podaci o kreditima u ‘švicarcima‘ doista izvučeni iz zemljišnih knjiga ili je Druga fundacija SPV ipak raspolagala nekim alatom, odnosno pristupom koji nije javno dostupan.
Rakar kaže kako je Druga fundacija cijelo vrijeme izložena ogromnim pritiscima koji su, vrlo očekivano, rezultirali i nadzorom AZOP-a.
– Od početka našeg rada do danas, dobili smo svega jedan jedini upit o korištenju osobnih podataka koji je došao od, nazovimo to tako, vrlo motivirane osobe. Vjerujemo da smo tijekom nadzora dokazali našu cjelovitu sukladnost s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, te demonstrirali iznimnu pažnju prema tom aspektu našeg poslovanja. Što se tiče problematiziranja našeg izvora podataka, vrijedi naglasiti kako su javni izvori eksplicitno navedeni kao dopušteni izvor podataka u novom zakonu koji regulira kupoprodaju potraživanja, tako da iako postupak formalno još nije dovršen, očekujemo povoljni ishod – tvrdi Rakar.