Jačanje desnice na skorašnjim europskim izborima uvelike bi moglo otupiti ionako poljuljanu političku volju za nastavak zelene politike. Iako gospodarstvo već plaća danak njezina provođenja, razvodnjavanje zelene tranzicije imalo bi i negativne ekonomske posljedice.
Početkom veljače Europska komisija predložila je ambiciozan plan smanjenja stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine. Velik je to skok u ambicijama u odnosu na sadašnji cilj da se emisije do 2030. trebaju smanjiti za 55 posto.
Najnoviji prijedlog smanjenja emisija testirat će ujedno političku volju za nastavak zelene tranzicije, u kojoj su sve vidljivije napukline. Potvrđuje to i konačni prijedlog Bruxellesa: iz dokumenta je nestala odredba iz prijašnjih verzija prema kojoj bi poljoprivredni sektor trebao dodatno smanjiti emisije za trećinu u odnosu na razine iz 2015. godine.
Je li to ustupak poljoprivrednicima koji su nedavno u nekoliko europskih država danima blokirali promet baš zbog troškova koje pred njih stavljaju zelene politike? Nedvojbeno, smatra Domagoj Juričić, politički analitičar i konzultant u tvrtki MK poslovni savjeti.
– Ti prosvjedi istaknuli su duboku zabrinutost poljoprivrednika zbog potencijalnih ekonomskih posljedica strožih klimatskih mjera na njihov sektor. Poljoprivrednici su ključni dionici u europskom gospodarstvu, a njihovo nezadovoljstvo može imati velike političke i socijalne posljedice. Prosvjednici su često isticali da stroge mjere mogu ugroziti njihovu održivost i prouzročiti gubitak radnih mjesta, što je pitanje koje odjekuje i među širom javnošću. U tom kontekstu, odluka Europske komisije da izuzme poljoprivredni sektor iz određenih zahtjeva može se vidjeti kao pokušaj pronalaska ravnoteže između postavljanja ambicioznih ciljeva za smanjenje emisija i adresiranja legitimnih zabrinutosti ključnih sektora – ocjenjuje Juričić.
Zelena politika samo je smokvin list za prosvjede poljoprivrednika, ali izvor problema je negdje drugdje, iščitava se iz promišljanja Tonina Picule, zastupnika u Europskom parlamentu iz redova Progresivnog saveza socijalista i demokrata. Prema njegovu sudu, glavni razlozi prosvjeda, kako ih ističu sami poljoprivrednici, niski su prihodi, troškovi tranzicije, ugovori o slobodnoj trgovini i priljev jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja.
– Dakle, navodno nerazumni zahtjevi europske zelene politike su podvala koju u kontekstu poljoprivrede guraju političke opcije, konkretno pučani i liberali, koje su ovu krizu i izazvale reformama zajedničke poljoprivredne politike u smjeru smanjenja subvencija za proizvodnju i ugovorima o slobodnoj trgovini koji ne štite male proizvođače – ističe Picula.
Je li najnoviji prijedlog EK-a ostvariv te koji su kratkoročni, a koji dugoročni problemi za Hrvatsku povezani s regulatornim zahtjevima za emisije stakleničkih plinova otkrijte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.