– Sve naše obveze koje smo bili obvezni provesti i prije ulaska u europodručje provodimo sukladno planiranoj dinamici. Sve zakonodavne akte ćemo prilagoditi i zadovoljiti makroekonomske kriterije. Ono što je cilj Vlade, za koji vjerujem da ćemo ga uspjeti postići, jest ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. čime bi Hrvatska postala 20. članica europodručja – rekao je Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja na konferenciji u organizaciji Američke gospodarske komore:
Povodom uvođenja eura kao službene valute koje se u Hrvatskoj očekuje s prvim danom iduće godine, Vlada RH je u javno savjetovanje uputila 'Nacrt prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj', a objavljene su i 'Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom'. Nacrt Zakona o uvođenju eura kao službene valute danas bi trebao biti usvojen u Saboru, dok bi konačan prijedlog Zakona trebao biti u Saboru u drugoj polovici travnja.
Pripreme za uvođenje eura predstavljaju niz izazova za poslovnu zajednicu te su upravo o tim izazovima govorili gosti AmChamove konferencije. Uz Savića na panelu su sudjelovale Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija i Nataša Mikuš Žigman, glavna koordinatorica Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Savić je naglasio da su nacrt prijedloga zakona i smjernice kratki dokumenti nastali u suradnji institucija s gospodarstvenicima. Objasnio je da će Vijeće EU u lipnju ili srpnju dovesti konačnu odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu.
Osvrnuo se i na jedan od osjetljivijih kriterija za ulazak u eurozonu, inflaciju, koja se nalazi vrlo blizu razine inflacije na razini EU.
– Jedino u Hrvatskoj i Mađarskoj plin nije poskupio. Mjere vrijedne gotovo 5 milijardi kuna koje provodimo doprinose ublažavanju inflatornih pritisaka i ostvarit ćemo cilj da inflacija bude otprilike na razini prosjeka eurozone i Europske unije kako bi taj kriterij bio zadovoljen – rekao je Savić te dodao da su to jedne od najopsežnijih mjera na razini cijele EU.
– Bez mjera Vlade, cijena plina bi porasla gotovo 80 posto, sada je to do nekih 20 posto – rekao je Savić i dodao da se kod mjera ne radi samo o energentima, nego i u velikom dijelu potrošačke košarice, prvenstveno hrane.
– Ako Vlada procjeni da možemo napraviti mjere koje olakšavaju i opskrbu i poslovanje poduzetnicima, sigurno ćemo to napraviti. Sve što Vlada može napraviti, napravit će. Čak i kada je u pitanju razmišljanje o zajedničkoj nabavi određenih energenata – rekao je Savić i dodao da ulazak Hrvatske u područje eura početkom 2023. neće biti ugroženo.
Dvojno iskazivanje od rujna
Do rujna će trajati proces prilagodbe gospodarstvenika na iskazivanje cijena u eurima i u kunama. Za taj će se period uzeti fiksni tečaj eura i dvojno iskazivanje će, ako sve bude išlo po planu, trajati od 5. rujna 2022. do kraja 2023. godine, istaknuto je na konferenciji.
Međutim, tek kada se odredi fiksni tečaj eura, Vlada će odrediti točne datume početka i kraja dvojnog iskazivanja valuta. Uz to, dvojno se iskazivanje cijena može početi i prije tog datuma, čim se sazna fiksni tečaj eura. Obvezni subjekti dvojnog iskazivanja su poslovni subjekti, poslodavci, tijela javne vlasti, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u prijedlozima i rješenjima za ovrhu, institucije u financijskom sektoru (samo bitne informacije da bi se spriječilo zbunjivanje).
– Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima. Ako interno unutar svoje tvrtke imate komunikaciju financijskog tipa, tu ne postoji obveza dvojnog iskazivanja cijena, već se to primarno odnosi na tvrtke koje na tržištu nešto prodaju ili pružaju neku uslugu – rekla je Mikuš Žigman te dodala da je uz cijene obavezno i iskazivanje iznosa fiksnog tečaja.
Zadnjih nekoliko mjeseci 2022. trajat će predopskrba banaka novčanicama eura. Dvojni optjecaj kreće 1. siječnja 2023., a nakon 14 dana službena valuta postaje isključivo euro. Banke će tijekom 2023. i dalje mijenjati gotov novac za euro. Kad istekne tih 12 mjeseci, jedino će HNB nastaviti mijenjati novac, i to bez naknadne, čak do tri godine.
Važno uputiti radnike
Mikuš Žigman je objasnila i da su krenule operativne pripreme za uvođenje eura, a to uključuje izradu Etičkog kodeksa, poticanje poslovnih subjekata na pravovremenu pripremu za zamjenu valute, uspostavu okvira za nadzor, redovito praćenje kretanja cijena te informiranje javnosti o rezultatima.
Smjernice za gospodarstvenike sadrže dijelove o računovodstvu i financijskom upravljanju, informacijskom sustavu, zamjeni gotovog novca te informiranju i osposobljavanju radnika. Informiranje radnika, naglasila je Mikuš Žigman, izuzetno je bitno za trgovce, jer je važno da su radnici upućeni u proces. U tu će svrhu HNB provesti obuku. Objasnila je da je dokument pripremljen kroz opsežne konzultacije s udruženjima poslovnih subjekata i pojedinačnim trgovačkim društvima, njih čak 250.
Savić je naveo da već sada depoziti u eurima čine 76,2 ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, a 50,3 posto ukupnih plasmana banaka čine plasmani u eurima. Dodao je da smo spremni na ulazak u eurozonu kao društvo, ali i prema rastu investicijskog rejtinga.
Također, poduzetnici podržavaju uvođenje eura, a i velik je dio poslovanja u Hrvatskoj već ‘euriziran’. Još 2019. godine, u AmCham-om Istraživanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj, 91 posto ispitanika smatralo je kako bi uvođenje eura u Hrvatskoj imalo pozitivan ili neutralan utjecaj na poslovanje. Savić je zaključio da je Hrvatska to postigla jer je dovoljno rano ušla u proces prilagodbe te se na vrijeme pripremila.