U posljednja tri mjeseca razlika prinosa pala je za 80 baznih poena što je najoštriji pad od panike u ožujku 2020. godine
pišu: Goran Dubček i Marin Onorato, Mathematica Capital Partners
Iza nas je prvi kvartal 2025. godine koji su definitivno obilježile Trumpove politike i posljedice njegovih politika. Gledamo li geopolitičku sliku, makroekonomske indikatore ili financijska tržišta – ništa nije bilo pošteđeno turbulencija i odluka američkog predsjednika. Posljednji put smo pisali kako je dolazak Trumpa na vlast početkom godine utjecao na dionička tržišta diljem svijeta i kako je ustvari njegov dolazak bio blagoslov za europske i kineske dionice, ali uteg za američke. U ovom članku analiziramo tržište obveznica koje je imalo jedan vrlo zanimljiv period i dijametralno suprotan od očekivanja analitičara s kraja godine.
Prije nego li je Donald Trump po drugi put došao na vlast u SAD-u, tržišta su ga okarakterizirala kao velikog potrošača koji će smanjiti sve poreze, pozitivno utjecati na dionice i sve riskantnije klase imovine i to uglavnom na teret već ionako jako zadužene države. Nakon što je početkom studenog prošle godine pobijedio na izborima, tržišta su reagirala očekivano. Cijene dionica i kriptovaluta narasle su dok su cijene obveznica pale u anticipaciji veće državne potrošnje i više izdanja.
Desetogodišnja obveznica SAD-a se krajem prošle godine trgovala po prinosu od 4,6 posto što je samo 0,4 postotna boda niže od najviše razine u posljednjih 20 godina. Međutim, onda je Donald Trump u kombinaciji s ministrom financija Scottom Bessentom te novim DOGE ministarstvom vođenim Elonom Muskom počeo raditi malo drugačije poteze. Prvo su najavili velike rezove u državnoj potrošnji te otpuštanje federalnih zaposlenika. Nakon toga su krenuli u svjetski trgovinski rat s praktički svim državama svijeta koji će, naravno, za utjecaj imati smanjenje investicija u vrlo nestabilnom okruženju te slabiji sentiment potrošača i sve zajedno usporiti ekonomiju.
Analitičari sada smatraju kako su Trump i ministar financija namjerno odlučili usporiti ekonomiju ili uzrokovati recesiju kako bi snizili kamatne stope i na taj način jeftinije financirali državni dug. Iako je moguće da je to ideja iza posljednjih postupaka Trumpa i njegove administracije mi mislimo kako je namjerno izazivanje recesije vrlo opasna stvar jer je sentiment nešto što se ne može samo tako paliti i gasiti i pitanje je hoće li moći izazvati usporavanje tempa rasta točno onako kako žele ili će se stvari malo zakotrljati.
U prvih tri mjeseca vladavine Trump je, dakle, uspio okrenuti ploču i čak spomenuti kako ne gleda dionička tržišta jer želi počistiti ekonomski nered koji su mu ostavile prethodne administracije. Što je bila posljedica? Dionice su u minusima 5-10 posto, a prinos na spomenutu desetogodišnju američku obveznicu pao je s 4,6 posto s početka godine na 4,2 posto unatoč tome što se inflacija i dalje drži dovoljno visoko da Fed nije siguran što su daljnji koraci. Trump i ekipa su zasad uspjeli spustiti cijenu koju će plaćati za zaduživanje tako što su smanjili očekivanje ekonomskog rasta.
Važan indikator
S druge strane Atlantika, priča je dijametralno suprotna. Europa se već neko vrijeme muči s ekonomskim rastom i analitičari su očekivali kako će se taj trend nastaviti i ove godine. Međutim, Trump je uspio ono što europskim političarima zaista nije uspjelo godinama. Najava američkog predsjednika kako će prestati pomagati Ukrajini u obrani ujedinila je europske države te ih natjerala na dramatično povećanje potrošnje za obranu. U isto vrijeme Njemačka je najavila najveći fiskalni paket za infrastrukturu u iznosu 500 milijardi eura koji bi se trebao potrošiti kroz idućih 12 godina. Napokon je izglasana i pauza od štednje u Njemačkoj i s novom vladom potrošnja i investicije mogu početi.
Ostale europske države nešto su skromnije najavile ulaganja jer ipak imaju viši dug u odnosu na BDP od Njemačke, ali promjena sentimenta od kraja 2024. godine je i više nego očita. Kako su se ovakve politike odrazile na prinose europskih državnih obveznica? Dovoljno je tu spomenuti kako je na dan kada je njemački kancelar objavio infrastrukturni paket, jednodnevni skok prinosa na njemačke obveznica bio najveći od pada Berlinskog zida. Desetogodišnja njemačka obveznica započela je godinu s prinosom od 2,35 posto, dosegnula je na dan objave paketa razinu od 2,9 posto i posljednjih nekoliko dana kvartala stabilizirala oko 2,7 posto što je i dalje 0,35 postotnih bodova više nego krajem 2024. godine.
Slika 1. Prinos na desetogodišnje obveznice SAD-a i Njemačke te njihova razlika
Izvor: Bloomberg, Mathematica Capital Partners
Razlika između prinosa američke desetogodišnje obveznice i iste obveznice koje izdaje Njemačka vrlo je važan indikator na financijskim tržištima jer govori o očekivanjima ekonomskog rasta, inflacije i fiskalne potrošnje s obje strane oceana. Također, razlika između prinosa na američke i europske obveznice ima velik utjecaj na tečaj EUR/USD.
Na slici 1. može se vidjeti kako se ta razlika kretala zadnjih nekoliko godina i kako je u posljednja tri mjeseca ta razlika pala za 80 baznih poena što je najoštriji pad od panike u ožujku 2020. godine. Ovo također pokazuje kako se investicijska zajednica ponaša. Vrlo često kao krdo idu u jednom smjeru i misle da će trend nastaviti dovijeka i onda se promijeni jedna stvar koja zaustavi i preokrene trend.