Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), regulatora koji nadzire imovinu vrijednu čak 111 milijardi eura, i idućih šest godina vodit će Upravno vijeće na čelu s predsjednikom Antom Žigmanom. Saborsku potvrdu novoga šestogodišnjeg mandata Žigman je dobio početkom veljače, no cijeli proces nije prošao glatko. Naime, pola članova saborskog Odbora za financije, redom iz oporbe, protivilo se tomu podsjetivši na neke kontroverzne poteze Hanfina vodstva.
Kako ocjenjujete protekli mandat i što biste istaknuli kao najveće postignuće?
– Prošli mandat bio je prilično uspješan. Najvažnije što smo napravili bilo je održavanje financijske stabilnosti i promicanje financijske pismenosti. Na tom smo području mnogo učinili, primjerice zakonskom odredbom da mirovinski fondovi moraju educirati javnost. Ipak, na tome još treba raditi. U OECD-ovim izvješćima vidi se napredak u Hrvatskoj u vezi s tim, ali to nisu veliki skokovi. Nadalje, vrlo je važno što smo uveli reda u poslovanje leasing-kompanija. Tu smo imali nekoliko velikih slučajeva. Što se tiče financijske stabilnosti, u vrijeme krize zbog bolesti COVID-19 zajedno s HNB-om osigurali smo likvidnost investicijskih fondova, osiguravajućih društava i leasing-kompanija kako bi mogli nastaviti raditi. Također sam ponosan na to što smo liberalizirali ulaganje u alternativne investicijske fondove, AIF-ove. Kad je Upravno vijeće počelo raditi, sustav je bio vrlo strog i mnoga su naša društva odlazila u Luksemburg otvarati fondove. Uvidjeli smo da je kod nas procedura komplicirana, nakon toga je broj AIF-ova znatno porastao. Istaknuo bih i poboljšanje sustava sprečavanja pranja novca. Kad sam došao u Hanfu, to uopće nije postojalo kao organizacijska jedinica. Taj smo odjel ustrojili, opremili, doveli ljude i educirali ih. Danas imamo prolaznu ocjenu Moneyvala.
Prošli mandat obilježio je kontroverzan potez, pokretanje nadzora u AZ mirovinskom društvu nakon što mirovinski fondovi nisu uspjeli preuzeti udio u Fortenovi. Zašto je Hanfa pokrenula taj nadzor?
– To je u javnosti ispalo kontroverzno, ali nije bilo jer je nadzor bio planiran još potkraj 2021. Tada, krajem 2022., AZ tek je došao na red i bilo je logično proširiti nadzor na nešto što je tada bila tema u javnom prostoru, a to je kako se provodila odluka o ulaganju u Fortenovu, koja tada nije bila sankcionirani subjekt. I to je bio dio općeg nadzora, što meni ne izgleda kontroverzno.
Kažete da je nadzor bio unaprijed planiran. Međutim, zbog tajminga je stvoren dojam da Hanfa djeluje zbog političkog pritiska. Je li to točno?
– Nije, političkog pritiska nikada nije bilo za bilo koji nadzor, pa tako ni za nadzor nad AZ mirovinskim društvom. Nitko u bilo kojem trenutku nije tražio takvo što. Nama je tada iz javno dostupnih informacija bilo otvoreno pitanje što se ondje događa. Zapravo, bilo bi kontroverzno upravo suprotno, da Hanfa nije uopće pogledala o čemu se radi. Uvjeren sam da bi se priča, da to nismo napravili, okrenula na drugu stranu: zašto Hanfa nije reagirala?
Vlada trenutačno radi na strategiji razvoja tržišta kapitala. Jedna je od odrednica u tom dokumentu potreba za većim privlačenjem kompanija za izlazak na burzu. Što se s regulativne strane može dodatno učiniti da Hrvatska postane privlačnija za javne ponude dionica?
– Slažem se da nedostaje novih burzovnih izdanja koja nisu povezana s mirovinskim fondovima. Jedna od stvari o kojima će Ministarstvo financija povesti računa jest dio povezan s investicijskim računima. Građanima koji ulažu na tržištu kapitala omogućit će se tako jednostavnije investiranje, dezinvestiranje i obračunavanje poreza. Investitorima nije problem platiti porez na kapitalnu dobit, problem je u načinu na koji se taj porez prijavljuje. S druge strane, javne ponude u pozadini imaju troškove. Prednost je tržišta u diverzificiranim investitorima koji od vas neće tražiti povrat novca u trenutku krize, ali kojima morate podastrijeti podatke o poslovanju.
Visoka razina transparentnosti za mnoge je poduzetnike u Hrvatskoj najveći teret kad se govori o IPO-u. To je dio higijene tržišta kapitala. Ne možete tražiti novac, a ne dati zauzvrat informacije o poslovanju. Na kraju krajeva, bankari pri odobravanju kredita traže iste te informacije. Jedna od stvari o kojima se može razmisliti jest da se manjim poduzetnicima europskim sredstvima omogući subvencioniranje izlaska na burzu. Kad se zbroje svi troškovi izlaska na burzu i usporede s troškom kamata pri podizanju kredita, povoljniji je izlazak na burzu, iako mrvicu zahtjevniji. Međutim, svi podcjenjuju činjenicu da ste nakon uvrštenja na Zagrebačku burzu kompanija koja kotira na jednoj od burzi u Europskoj uniji, a to nije mala referencija kad idete u inozemstvo razgovarati o prodaji svojih proizvoda.
Cijeli intervju i što je Žigman rekao o istragama povlaštenog trgovanja, novom zakonu o obveznom automobilskom osiguranju te regulaciji kriptomjenjačnica možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.