Financije
StoryEditor

Ante Žigman: Potrebno je stvoriti ekonomske poticaje koji će poduzeća usmjeriti prema tržištu kapitala

19. Svibanj 2023.
Ante Žigman, Hanfa

– Ako cijela Europska unija do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, godišnje se mora uložiti oko 500 milijardi eura – izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji ‘Financijsko tržište‘ koja se održava 18. i 19. svibnja u Opatiji.

Kako navode u priopćenju, Perko je istaknula da banke nisu jedine koji će podržati taj razvoj, tržište kapitala je to koje se mora uključiti, u kojem postoji prostor za napredak. To je prilika za Hrvatsku.

– Dobar korak u tom smjeru napravljen je s izdanjem državnih obveznica. Uspjeh nije bio samo u iznosu izdanja, nego i u upoznavanju tržišta s novim financijskim instrumentom. Građani su se počeli informirati. Nadam se i vjerujem da će sudionici tržišta kapitala prepoznati nove financijske instrumente –  zaključila je Perko.

Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija održao je prezentaciju na temu ‘Hrvatska nakon uvođenja eura – fiskalna politika i gospodarski izgledi‘.

– Proteklih godina izazovi su bili na fiskalnoj održivosti. Stope rasta BDP-a bile su stabilne, smanjivao se dug u odnosu na BDP. Potresi i pandemija opteretili su proračun. Snažno smo se oporavili 2021. godine, no cijeli oporavak je usporen zbog ruske agresije na Ukrajinu, energetskom krizom i inflacijom. Ipak, ovaj oporavak bio je puno brži nego u zadnjoj krizi kada je za povratak na pretkrizne razine trebalo znatno duže vrijeme – rekao je Zoričić i ponovio kako sada Hrvatska ima povijesno najviši investicijski rejting.

Sljedeći prioritet: OECD

Istaknuo je da je nakon ulaska Hrvatske u europodručje i u Schengen, idući prioritet ulazak u OECD.

– To je ekskluzivan klub s 38 članica. U lipnju 2022. počeli smo pregovore i čeka nas veliki posao jer je potrebno uskladiti naš zakonodavni okvir sa nizom pravnih instrumenata, samo iz Ministarstva financija riječ je čak 41 pravnom instrumentu – rekao je Zoričić.

Naglasio je da je ključno razviti domaće tržište kapitala i da je ključna njegova likvidnost.

– Više od 50 posto ukupnog prosječnog trgovanja čini svega pet dionica s oko pola uvrštenih dionica se trguje manje od 10 dana u mjesecu. Najlikvidniji segment tržišta čini oko 10 posto uvrštenih dionica koje nose oko 60 posto ukupnog prometa – rekao je Zoričić.

Zbog toga je Ministarstvo financija pokrenulo aktivnosti vezane za izradu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala, a kako tvrdi Zoričić, svjesni su da ne mogu tim dokumentom riješiti sve probleme tržišta, ali nastoje u koordinaciji s tržišnim sudionicima napraviti značajan iskorak s glavnim ciljem, stjecanjem statusa emerging market-a. 

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga nadovezao se na prezentaciju državnog tajnika.

– Jako je pomoglo izdavanje državnih obveznica, to je najviše učinilo za financijsku pismenost u posljednjih pet godina. To pokazuje koliko se jednom malom promjenom u dizajnu financijskog instrumenta može puno napraviti za tržište –  naglasio je Žigman koji se osvrnuo na strukturu vlasništva hrvatskih dionica.

‘Ozelenjavanje‘ financija najintenzivnije kod fondova

– Polovina izdavatelja ima jednog dominantno vlasnika s više od 50 posto udjela u kapitalu. Top tri dioničara u prosjeku čine 70 posto glasačkih prava. Stoga je za razvoj tržišta kapitala presudno porast tržišnog financiranja rastućih poduzeća kroz izdavanje dionica (IPO) i izdavanje obveznica. No, potrebno je stvoriti i ekonomske poticaje koji će poduzeća stimulirati da se okrenu financiranju na tržištu kapitala, umjesto tradicionalnog bankovnog kreditiranja, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća –  rekao je Žigman.

Napomenuo je da se globalna investicijska potražnja sve više usmjerava prema zelenim ulaganjima. Tako imovina pod upravljanjem održivih fondova snažno raste, posebno onih u Europi reflektirajući strateško opredijeljene da Europe postane klimatski neutralni kontinent do 2050.

– Ono što je investicijske strane posebno bitno je da takva zelena ulaganja, uz kataliziranje tranzicije prema održivosti, istodobno nose i razmjerno konkurente prinose u odnosu na tradicionalne fondove ili neki prosječni tržišni povrat –  rekao je Žigman. Istaknuo je da i na domaćem tržištu ‘ozelenjavanje‘ financija je upravo najintenzivnije u fondovskoj industriji.

– Zelene obveznice, odnosno okolišno održive obveznice jedan su od glavnih instrumenata za financiranje ulaganja povezanih sa zelenim tehnologijama, energetskom učinkovitošću i učinkovitošću resursa. I u ovom dijelu zelene ponude Europa je predvodnica, a u tom kontekstu početkom godine postignut je i prvi dogovor na razini Vijeća i EU Parlamenta vezano za stvaranje jedinstvenog tržišta europskih zelenih obveznica – objasnio je Žigman.

Zaključio je da bi strateško okretanje zelenim ulaganjima trebalo biti prepoznato i kao potencijal, odnosno katalizator razvoja domaćeg tržišta kapitala kako na institucionalnoj razini  tako i na razini ponude i potražnje na domaćem tržištu.

11. lipanj 2024 08:52