AZ mirovinsko društvo osvrnulo se posebice na troškove osoblja što je i jedan od povoda za protuprijedlog o većoj dividendi
AZ društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i ove je godine ponovilo niz kritika na poslovanje pulske turističke kompanije Arena Hospitality Group te troškove koji odlaze na primanja čelnih ljudi. U protuprijedlogu za Glavnu skupštinu dioničara koja će se održati 29. svibnja AZ mirovinac zatražio je isplatu veće dividende od 1,50 eura po dionici. Podsjetimo, Uprava tog hotelijera predložila je isplatu 1,10 eura po dionici. Predloženi iznos daje dividendni prinos (udjel iznosa dividende u cijeni dionice) od svega 2,9 posto, dok ostali hotelijeri uvršteni na burzi u prosjeku nude prinos od četiri posto.
Mirovinski fondovi već su godinama nezadovoljni dividendnim prinosom koji ostvaruju na Areninim dionicama. Primjerice, dioničari nisu ostvarili nikakav dividendni prinos iz poslovnih godina 2018., 2019. i 2021., a za poslovnu 2023. dobili su tek 75 centi dividende po dionici. AZ se u obrazloženju posebno osvrnuo na poslovanje kompanije i astronomske plaće Uprave, što je, kako navodi, i jedan od povoda za podnošenje protuprijedloga. Valja istaknuti kako je ta hotelska kuća u prošloj godini zabilježila konsolidirane prihode od 142,3 milijuna eura, operativnu dobit (EBITDA) od 35 milijuna eura te neto dobit nešto višu od osam milijuna eura.
Puževim korakom
U usporedbi s ostalim turističkim kompanijama u Hrvatskoj, AZ smatra da Arena Hospitality Group ostvaruje najsporiji rast prihoda i profitabilnosti u zadnjih pet godina. Medijalan rast prihoda domaćih hotelijera u tom je razdoblju iznosio 48 posto, dok je Arena zabilježila rast od 37 posto. – U promatranom razdoblju društvo je ostvarilo jedan od najsporijih prosječnih godišnjih rasta prihoda (CAGR) od 6,5 posto, dok je je medijalni godišnji rast prihoda kod usporednih društava iznosio 8,2 posto – stoji u obrazloženju. Vrlo je slična situacija i kod profitabilnosti. Dok u ostale turističke kompanije u Hrvatskoj u zadnjih pet godina prosječno zabilježile rast operativne dobiti (EBITDA) od 39 posto, u Areninom slučaju taj je rast iznosio svega 11 posto.
Profitabilnost mjerena EBITDA maržom najniža je u sektoru, primijetili su u AZ-u, od 24,4 posto u prošloj godini. Ostali konkurenti ostvarili su prosječnu maržu od 30,6 posto, u rasponu od 25,7 do 38,4 posto. Po mišljenju AZ-a koji u Areni drži više od 707 tisuća dionica, razlog nižoj profitabilnosti leži u višem udjelu operativnih troškova, a unutar toga posebno se ističe trošak osoblja. Preciznije, dok se kod ostalih hotelijera taj trošak kreće u rasponu od 23 do 29 posto prihoda, Arena na osoblje troši 34 posto prihoda. U AZ-u su se pri tome posebno osvrnuli na trošak primanja Uprave koji je, kako kažu, među najvišim u turističkoj industriji. To je i jedan od razloga puno većeg troška zaposlenih u odnosu na konkurente.
– Ukupni primici Uprave, bez opcijskih dionica, u 2024. iznosili su 0,9 posto konsolidiranih prihoda i 3,7 posto konsolidirane EBITDA. Primici Uprave usporedivih kompanija (uzorak od pet kompanija) lani je iznosio prosječno 0,6 posto prihoda i dva posto EBITDA. I u ukupnoj masi plaća trošak članova Uprave u 2024. je među najvećima, 2,6 posto, dok je kod usporedivih kompanija prosječno iznosio 1,4 posto ukupnog troška osoblja – navodi AZ mirovinski fond. Konkretnije brojke od primanjima Arenine Uprave otkriva Izvješće o primicima o kojem će se također raspravljati na skupštini dioničara, a AZ taj dokument lani nije odobrio.
Prigovor i na zaduženost
U izvješću stoji da je predsjednik Uprave Reuel Israel Gavriel Slonim prošle godine zaradio ukupno 493.482 eura bruto. Riječ je o 368 tisuća eura fiksne plaće te 92 tisuće eura bonusa u novcu. U naravi mu je plaćeno još 33 tisuće eura. Članovi Uprave Devansh Bakshi, Edi Pinto i Manuela Kraljević dobili su između 211 i 291 tisuće eura. Ukupno je Upravi lani isplaćeno 1,3 milijuna eura bruto. Ako se pribroji i vrijednost bonusa u dionicama, ukupna primanja penju se dodatnih 600 tisuća eura. Naime, Reuel Slonim dobio je paket vrijedan 303 tisuće eura, a ostali članovi pakete vrijednosti oko 100 tisuća eura.
Prosječni bruto primitak po članu Uprave tako je lani iznosio nešto manje od 322 tisuće eura te je u odnosu na 2020. bio viši za devet posto. S druge strane, prosječna bruto godišnja plaća po zaposlenome lani se popela na 25.500 eura, odnosno 28 posto više nego prije pet godina. Plaće i spori rast prihoda nisu jedini prigovori AZ mirovinskog društva na Arenino poslovanje.
U protuprijedlogu se navodi i kako je Arena najviše zadužena kompanija u domaćem turističkom sektoru. Iako je prošle godine došlo do određenog smanjenja zaduženosti promatranog kroz omjer neto dug/EBITDA multiplikator, taj je omjer na razini 4,9. Za usporedbu, ostale turističke kompanije imaju pokazatelj zaduženosti između 0,1 i 2,8. Lošiji financijski rezultati odražavaju se i na vrijednost dionice. AZ je istaknuo kako je sadašnja vrijednost dionice za trećinu niža od cijene iz početne javne ponude u lipnju 2017. godine. Istovremeno, cijene dionica drugih turističkih kompanija u tih su osam godina ojačale između devet, pa sve do 108 posto.
Jalov pokušaj
Ako se pribroji utjecaj inflacije od kumulativnih 33 posto, vrijednost Areninih dionica realno je prepolovljena u odnosu na cijenu iz IPO-a. Sadašnja cijena Arene na burzi iznosi 38,40 eura, a tijekom ove godine ojačala je za 21,5 posto, značajno više od sektorskog CROBEXturist indeksa kojem je vrijednost viša za 10 posto. Ako se ne dogodi neočekivani preokret na skupštini dioničara, i ovaj će protuprijedlog AZ-a biti odbijen s obzirom da većinski dioničar, tvrtka Dvadeset Osam drži 63 posto udjela.
Stoga i ne čudi potez PBZ/CO mirovinskog fonda kategorije B koji je 7. svibnja u blok-transakciji na Zagrebačkoj burzi prodao svih 484 tisuće dionica, odnosno 8,6 posto udjela u Areni.