Financije
StoryEditor

Bankari predviđaju nastavak blagog rasta kamata na kredite i depozite, ali nitko ne želi procjenjivati za koliko

07. Travanj 2023.
  • Blagi rast kamata unazad godinu dana nastavljen je i u 2023.
  • Stambeni krediti sporije su rasli u odnosu na kredite poduzećima
  • ESB je na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća podigla stopu za 50 baznih bodova te je najavila da će daljnje odluke ovisiti o kretanju inflacijskih izgleda i novih gospodarskih i financijskih podataka

Iako su kamate od početka godine u Hrvatskoj porasle, u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) potvrdili su nam već od ranije postavljenu tezu da će zbog uvođenja eura one ipak sporije rasti u odnosu na druge države europodručja. Taj je rast, napominju u HUB-u, u uvjetima pooštravanja monetarne politike Europske središnje banke (ESB), izraženiji za kredite nefinancijskim poduzećima nego za kredite stanovništvu.

- Zbog oslobađanja nove likvidnosti, smanjenih troškova regulacije i rizika zemlje, u Hrvatskoj su kamatne stope trenutno niže u odnosu na većinu država europodručja, a osobito u usporedbi s državama koje nisu i ne namjeravaju pristupiti europodručju – poručuju iz HUB-a.

Prema zadnjim dostupnim podacima HNB-a, u siječnju 2023. prosječna kamatna stopa za eurske stambene kredite iznosila je 2,89 posto, što je rast za 0,32 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječna kamatna stopa za nenamjenske i ostale eurske kredite u siječnju ove godine je iznosila 5,36 posto što je rast za 0,95 postotnih bodova u odnosu na siječanj 2022.

Kao što je navedeno, prosječno su više rasle kamate poduzećima. Za kratkoročne kredite prosječno su u siječnju ove godine kamate iznosile 2,84 posto, što je za 1,92 postotna boda više nego u siječnju 2022. Kod dugoročnih pak taj je prosjek iznosio 3,88 posto, što je više za 1,52 pstotna boda u odnosu na siječanj 2022. U HUB-u ističu da su kamatne stope na eurske kredite nefinancijskim poduzećima krajem prošle i početkom ove godine bile među najpovoljnijima u Europskoj uniji, što je rezultiralo snažnim rastom iznosa kredita poduzećima za oko 20 posto na godišnjoj razini. Zahvaljujući tome Hrvatska je na sam vrh među zemljama članicama Europske unije kada je riječ o kamatnim stopama.

U Erste&Steiermärskische Bank podsjećaju da su u dijelu poslovanja s gospodarstvom kamatne stope zabilježile već tijekom 2022. godine određeni porast. Naglašavaju da je povećanje proizlazilo iz rasta varijabilnog dijela kamatne stope koji je vezan uz referentnu stopu EURIBOR, a taj se trend nastavio i od početka ove godine.

Oscilacije referentne stope

- U skladu s najavama o očekivanom rastu kamatnih stopa koji će se jednim dijelom, iako manjim u odnosu na druge usporedne zemlje zbog pozitivnih učinaka uvođenja eura, dogoditi i u Hrvatskoj, kamatne stope na nove stambene kredite od 1. siječnja usklađene su s vrijednostima novog promjenjivog parametra, 6m EURIBOR-a. One se, ovisno o modelu stambenog kredita, kreću u rasponu od 2,90 posto do 3,74 posto, što predstavlja povećanje od 0,5 postotnog boda u odnosu na ranije. Važno je istaknuti da je do promjene došlo isključivo kod novih stambenih kredita, što znači da se kod postojećih stambenih uvjeti nisu mijenjali. Također, i kamatne stope kod novih gotovinskih kredita zasad se nisu mijenjale te u ovom trenutku iznose 4,99 posto za standardne modele, a za modele uz osiguranje otplate 4,49 posto – poručuju iz Erste&Steiermärskische Bank.

U Addiko Bank vele da ovisno o uvjetima kamate za građane iznose između 5,50 posto do 6,90 posto, dok za male i srednje poduzetnike iznose od četiri posto do šest posto. To znači, dodaju, da su kamatne stope porasle za 0,3 posto od 1. siječnja ove godine.

U Zagrebačkoj banci pak kažu da se kamatne stope na postojeće kredite građanima nisu mijenjale u odnosu na 1. siječnja 2023. Zaba u ponudi trenutačno ima stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom (do 15 godina) i kredite kod kojih je kamatna stopa fiksna za određeni period, a nakon toga promjenjiva za preostali rok otplate kredita (do 30 godina). Kamatne stope na stambene kredite kreću se od 3,19 posto godišnje, dok se gotovinski krediti odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu za cijeli period otplate od 5,99 posto godišnje.

- Na postojeće kredite poduzećima Zagrebačka banka nije povećala kamatne stope. Promjena kamatne stope ovisi isključivo o oscilacijama referentne stope EURIBOR budući da su kamatne stope na kredite pravnim osobama u valuti euro vezane uz EURIBOR. Ako Europska središnja banka nastavi sa zaoštravanjem monetarne politike, što se u ovom trenutku čini vjerojatno, vjerojatno je da će blagi pritisci utjecati na rast kamatnih stopa – kažu u Zagrebačkoj banci.

A što je s kamatama na štednju? U HUB-u vele da su se pojavile tek naznake rasta, ali nema osjetnijeg pritiska na podizanje kamatnih stopa na štednju. No to je, dodaju, očekivano s obzirom na visoku likvidnost koja je dodatno povećana u procesu uvođenja eura. Međutim, isto kao i kod kamatnih stopa na kredite, ako Europska središnja banka nastavi sa zaoštravanjem monetarne politike, pritisci na rast kamatnih stopa na depozite nastavit će se u ovoj godini. Teško je predvidjeti, napominju u HUB-u, kada će se to točno dogoditi i u kojoj mjeri jer na kamatne stope i inflaciju utječe veoma velik broj čimbenika koji su, svaki pojedinačno, teško predvidivi.

- Kod glavnih izvora sredstava koje kreditne institucije pribavljaju od sektora kućanstava u siječnju 2023. prosjek kamatnih stopa na oročene depozite iznosio je 0,15 posto, što je povećanje za 0,7 postotnih bodova u odnosu na siječanj 2022. Prosjek kamatnih stopa na oročene depozite nefinancijskim poduzećima u siječnju 2023. iznosio je 1,29 posto, što je značajnije povećanje za 1,22 postotna boda na godišnjoj razini – kažu u HUB-u.

Likvidnost bankarskog sustava

Addiko banka u posljednje vrijeme nije mijenjala kamatne stope na štednju, kao ni Zagrebačka banka koja osim ponude oročenih depozita, štedno-ulagačkih proizvoda i fonda s ciljanim prinosom osnovanog u zadnjem tromjesečju prošle godine sada nudi još dva nova fonda – u eurima i američkim dolarima, koji zainteresiranim ulagačima omogućavaju ostvarivanje prinosa već od 2,5 posto godišnje s dospijećem 2027. godine (eurski fond) i dospijećem 2026. godine  (dolarski fond) ulaganjem u državne obveznice država EU i SAD. Početna ponuda udjela započela je 23. ožujka 2023. i trajati će do 21. travnja nakon čega više neće biti moguće uložiti u fond.

Nitko ne želi procjenjivati što će se dalje desiti, iako se očekuje da će ESB nastaviti politiku podizanja ključnih kamatnih stopa. Kako kažu u HUB-u, ESB je na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća podigla stopu za 50 baznih bodova (0,5 posto) te je najavila da će daljnje odluke ovisiti o kretanju inflacijskih izgleda i novih gospodarskih i financijskih podataka. Ipak, u Addiko banci ne očekuju značajne promjene. I u Erste&Steiermärskische Bank očekuju nastavak blažeg rasta kamata u odnosu na neke druge europske zemlje, ne samo zbog efekta uvođenja eura u Hrvatskoj zbog kojeg više nema valutnog rizika čime je i smanjena premija za rizik, nego i zbog činjenice da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan.

Kada su u pitanju kamatne stope na depozite, porast referentnih kamatnih stopa zasigurno stvara određenu podlogu i za njihov postupni rast u budućem razdoblju.

- Imajući u vidu činjenicu da će trend kretanja kamatnih stopa vrlo vjerojatno biti uzlazan u idućim godinama, načelni savjet ili sugestija klijentima, u prvom redu onima koji koriste kredite uz ugovorenu varijabilnu kamatnu stopu, išla bi u smjeru pojačane orijentacije prema zaštiti od takvog eventualnog porasta, odnosno analizi dostupnih opcija koje im stoje na raspolaganju u tom segmentu. S ciljem osiguravanja od eventualnog rasta referentne kamatne stope u budućnosti, Erste banka već dulji niz godina nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, bez naplate naknade za promjenu – kažu u toj banci.

25. studeni 2024 01:14