Čelni ljudi vodećih hrvatskih banaka sektora suglasni su da je uvođenje eura, unatoč velikim troškovima, najbolji potez i za banke, i za građane i za cjelokupno gospodarstvo. Zaključak je to okruglog stola pod nazivom „Očekivani utjecaj uvođenja eura na poslovanje banaka“ koji se održao na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
Uvodno predavanje imao je Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke, koji je naglasio da uvođenje eura u hrvatski financijski sustav i jest i nije velika promjena. „Jest zato što postoje brojni zahtjevni i skupi zahvati koje treba napraviti kako bi se zamijenila valuta u cirkulaciji. I materijalni i virtualni novac treba konvertirati te osigurati uvjerljivo funkcioniranje sustava koji će ojačati povjerenje korisnika. Ujedno treba osigurati da ta promjena pozitivno utječe na stabilnost i funkcionalnost bankovnog sustava. Također, to će uvelike promijeniti ulogu HNB-a u monetarnoj politici. Nije zato što je euro na mnogo načina već dugo naša valuta. Kad vam je posljednji put netko rekao koliko ga je kuna stajao auto ili stan?“ – pitao je Odak.
Podsjetio je da će 31. prosinca 2022. navečer kune biti deponirane u banke, a 1. siječnja 2023. probudit će se kao euri. „Svi će se iznosi podijeliti sa 7,5 i nešto. Istovrsni kunski i eurski računi spojit će se u jedan račun. Na računima će biti nova stanja u novoj valuti. Tko dođe do bankomata ili poslovnice, dobit će eure umjesto kuna“, kazao je Odak.
Gubitak prihoda
Čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka naglasili su gotovo jednoglasno – trošak uvođenja eura bit će visok, bit će jednokratan, ali će se kompenzirati u budućnosti.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke naglasio je: „Projekt uvođenja eura je nulti prioritet u banci. Često nam se svima dogodi da projekti 'prokližu' za par dana, no kod uvođenja eura toga nema. Moram naglasiti da će pet do sedam posto prihoda banke biti izgubljeni kada uvedemo euro.“
„Važno pravilo je načelo predvidivosti, da u nacrtima dokumenata većina najvažnijih svari bude predvidiva. No, imamo nedoumicu oko podzakonskih akata. Primjerice, bankomati moraju biti popunjeni eurima od 1.1., a 31.12. bit će puni kunama. Naš plan je da 1.siječnja 40 posto bankomata bude spremno.“, izjavio je Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke
Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke je istaknuo da će banke izgubiti prihode od deviznih transakcija u eurima - trgovanja valutama, kartičnog poslovanja i smanjit će nam se prihod od kamata.“ Temeljem iskustava drugih zemalja, doći će do poskupljenja nekih usluga i proizvoda, no to neće biti drastično“, naglasio je predsjednik Uprave OTP banke.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke je istaknuo: „Tri su načina kako se pad prihoda može nadoknaditi. Prvi, kroz smanjenje troškova – optimizirat ćemo se. Drugi, rast gospodarstva i tržišta kao i potreba za financijskim instrumentima, treće konsolidacija tržišta i bankarskog sektora, to se događa i povećat će se.
„Najizazovniji dio je rad s klijentima. Ključna je pravovremena opskrba gotovinom poduzeća i obrtnika. Moramo osigurati da naših 70.000 klijenata dobije pravovremeno sredstvo za rad. Od 1.1. nema vraćanja na kune. Svi se moramo pripremiti na euro. Ne može niti jedan poduzetnik stati s radom jer nedostaju euri“, zaključio je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb.
Troškovi nenadoknadivi, kratkoročno
„Desetak milijuna eura je kod nas trošak uvođenja eura. Ovo je najveća promjena, a možemo ga promatrati kao klasičan stres test. Ako je promjena neizbježna, parametri su fiksni, onda je tu dodatna dimenzija – prilika za poboljšanje i učenje. Imamo pet ključnih fokusa – klijenti, leadership, upravljanje rizicima, tehnologija i procesi.“, izjavila je Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska.
Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke zaključno je istaknuo: „Složili smo se su troškovi nenadoknadivi, kratkoročno. No dugoročno, neto efekti su pozitivni. Manji rizik, niža premija rizika. Gubitak prihoda nadoknadit ćemo rastom gospodarstva u budućnosti.
Konferencija se nastavlja u petak, kada će predavanje održati Zdravko Marić, ministar financija te Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Također, održat će se okrugli stol na temu „Učinci uvođenja eura na financijski sustav i korisnike usluga“.