Američko dioničko tržište snažno se zatreslo u posljednjih nekoliko dana, no razlog nije u ‘osvitu 3. svjetskog rata‘ s kojim dio medija plaši javnost. Kad je riječ o najvažnijim indeksima na Wall Streetu, u najtežoj je situaciji industrijski Dow Jones. To dioničko mjerilo već šest dana neprekidno pada te je praktički uspio izbrisati cjelokupni rast vrijednosti za ovu godinu. Snažan je to preokret s obzirom da je još donedavno bio nadomak povijesnih 40.000 bodova. U odnosu na najvišu vrijednost postignutu 21. ožujka od 39.889 bodova, zaključno s ponedjeljkom Dow Jones je u minusu od 5,4 posto.
Dvodnevna rasprodaja
Mjerilo 500 najvećih kompanija, S&P 500, trenutno je na 5061 bodu i u nešto je manjem minusu nego Dow Jones, od 3,8 posto. Tehnološkim kompanijama nakrcani Nasdaq trgovinski ponedjeljak zaključio je na 15.885 bodova što je 3,9 posto niže u odnosu na rekordnu vrijednost zabilježenu 21. ožujka. Ono što investitore zabrinjava jest činjenica da snažna rasprodaja američkih dionica traje već dva uzastopna dana, s dnevnim padom indeksa većim od jedan posto. Oštar pad indeksa dva dana zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova i raketa prema izraelskom teritoriju, od čega je većina oborena prije nego što su dosegli cilj. Odmazda je to Teherana za izraelsko bombardiranje iranskog konzulata u Siriji.
Na pitanje o mogućnosti da se na Bliskom istoku proširi ratni požar, politički konzultant Domagoj Juričić kaže u trenutnom kontekstu, izraelsko-iranski odnosi odražavaju kompleksnu igru moći.
– S jedne strane, Iran teži afirmirati se kao vodeći igrač u muslimanskom svijetu, koristeći retoriku i akcije koje jačaju njegovu poziciju među simpatizerima, posebno u kontekstu suprotstavljanja zapadnim interesima u regiji. S druge strane, Izrael je fokusiran na neutralizaciju prijetnji koje dolaze iz Irana, posebno s obzirom na iranski nuklearni program, koji Tel Aviv percipira kao egzistencijalnu prijetnju – tvrdi Juričić.
Što se tiče šansi da trenutne napetosti prerastu u ozbiljniji sukob koji bi uključio i Sjedinjene Države, konzultant tvrtke MK poslovni savjeti smatra da to zahtijeva razmatranje više dimenzija.
– Prvo, trenutne su napetosti rezultat dugotrajnih antagonizama i strateških ciljeva obiju strana. Iako su trenutni sukobi primarno lokalizirani i ograničeni na specifične vojne i obavještajne operacije, postoji uvijek latentni rizik od eskalacije. Uloga SAD-a kao ključnog saveznika Izraela te njihova tendencija da se angažiraju u očuvanju stabilnosti na Bliskom istoku mogla bi značiti da bi SAD mogao postati direktno uključen ako eskalacija postane neizbježna. Međutim, sve strane su svjesne potencijalnih katastrofalnih posljedica šireg sukoba pa je vjerojatnije da će se zadržati trenutni oblik ograničenih sukoba – ocjenjuje Juričić.
Razlike unutar Izraela
K tome, izraelska politička scena trenutno se suočava s značajnim izazovima zbog sukoba u Pojasu Gaze, što dovodi do izraženog javnog nezadovoljstva. Sukob s Gazom, koji se povremeno ponavlja s periodima intenzivnijih vojnih operacija, stvara značajnu polarizaciju unutar izraelskog društva, naglašava Juričić.
- Prvo, postoje značajne unutarnje političke razlike među Izraelcima oko toga kako najbolje upravljati situacijom u Gazi. Desničarske i konzervativne stranke generalno podržavaju oštrije vojne odgovore i strože sigurnosne mjere kao sredstvo zaštite izraelskih građana i suzbijanja terorističkih aktivnosti. S druge strane, ljevičarske i centrističke stranke često zagovaraju pristup koji uključuje veći naglasak na pregovorima i traženju dugoročnijih rješenja koja bi uključila i humanitarne aspekte i bolju zaštitu civila – pojašnjava Juričić.
Uz političke podjele, postoji i širi društveni pritisak.
– Organizacije civilnog društva, nevladine organizacije i grupacije građana često izražavaju zabrinutost zbog humanitarnih posljedica sukoba, uključujući broj civilnih žrtava i štetu na infrastrukturi u Gazi. Ovi glasovi pozivaju na reviziju politike prema Gazi koja bi uzimala u obzir i dugoročne humanitarne i političke posljedice. Politički lideri u Izraelu, suočeni s ovim različitim pritiscima, moraju balansirati između sigurnosnih mjera i potrebe za održavanjem međunarodnog legitimiteta i unutarnje političke stabilnosti. Ovi faktori čine trenutnu političku dinamiku u Izraelu izuzetno volatilnom i podložnom brzim promjenama, što može rezultirati i u političkim preokretima ili novim izborima, kako se događalo u nedavnoj prošlosti – mišljenja je Juričić.
Bez većeg utjecaja
Goran Dubček, partner u Mathematica Capital Partners smatra da ako se SAD uvuče u otvoreni sukob sa Iranom, zasigurno će utjecaj na financijska tržišta biti puno veći.
- Za sada, iako su ratni sukobi na Bliskom istoku ljudska tragedija, ne možemo reći da imaju preveliki direktni utjecaj na svjetsko gospodarstvo. Važniji faktor su daljnje, dugoročnije posljedice kao što smo vidjeli prije dvije godine kada je nakon ruskog napada na Ukrajinu cijena nafte eksplodirala što je rezultiralo inflacijskim šokom na kojeg su centralne banke reagirale vrlo restriktivnom monetarnom politikom, a što je na kraju dovelo do snažnog pada dioničkih tržišta – tumači Dubček.
Uz geopolitičke brige, investitori sve više shvaćaju da inflacija u SAD-u nije ukroćena te je sve jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata. K tome, u ponedjeljak je objavljen podatak da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0,7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali. To sugerira da je povjerenje potrošača i dalje snažno i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti, što pak ukazuje da visoke kamatne stope nemaju negativnog utjecaja na trgovinu, odnosno na gospodarstvo u cjelini. Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
– Tržište novca je od početka godine praktički izbrisalo očekivanje rezanja kamatnih stopa, ali mislim da se dionička tržišta još uvijek nadaju labavijoj monetarnoj politici – kaže Goran Dubček.
Ipak, valja podsjetiti da na američkom dioničkom tržištu traje neprekidni trend rasta još od kraja listopada prošle godine. Čak i uz recentni pad, indeks S&P 500 u tom je razdoblju u plusu od vrlo lijepih 23 posto. – Nakon ovakvog pravocrtnog rasta dioničkih tržišta, korekcija je bila očekivana, a snažni rast kamatnih stopa zadnjih nekoliko dana i lagani risk-off sentiment zbog raketnog napada Irana bili su samo povod – ocjenjuje Dubček.
Ako izraelska odmazda izostane, konsolidacija tržišta i novi polet sasvim je vjerojatan.