Stalnorastuće tržište financijske tehnologije (engl. fintech) u Hrvatskoj ne posustaje. Razna tehnološka rješenja koja olakšavaju svakodnevno financijsko poslovanje već su na tržištu, ali prostora za širenje i ponudu novih uvijek ima, od osmišljavanja aplikacija i softvera do algoritama i umjetne inteligencije. Sigurno je stoga da će nova tehnološka rješenja nastaviti mijenjati financijski svijet pa je možda i teško zamisliti kao će on izgledati za nekoliko godina.
Uzajamno financiranje
Prva financijskotehnološka platforma za uzajamno (engl. peer-to-peer) financiranje u Hrvatskoj P2P Finance počela je raditi 2020. te na jednome mjestu povezuje tvrtke koje trebaju kratkoročno financiranje za svakodnevno poslovanje i one s viškom likvidnosti koje traže stabilnu i diverzificiranu investiciju za svoj novac. Direktor P2P Financea Sašo Braitenberger ističe da platforma pruža poduzećima kratkoročno financiranje u obliku zajmova i otkupa potraživanja te ulagačima nudi likvidnu i diverzificiranu investiciju koja pridonosi razvoju domaćega gospodarstva.
– Usluge financiranja na našoj fintech-platformi namijenjene su isključivo pravnim osobama. Uz pomoć neovisnih ulagača na platformi P2P Financea dosad je osigurano više od petnaest milijuna sredstava malim i srednjim hrvatskim poduzećima. Nastavit ćemo pružati vrhunska i praktična rješenja financiranja poduzećima istodobno nudeći alternativnu, privlačnu investicijsku mogućnost ulagačima. Za takvo rješenje odlučili smo se po uzoru na uspješnu priču u Sloveniji u kojoj od 2015. poslujemo putem P2P platforme Borza terjatev. Naš uspjeh i rješenje podupire i situacija na tržištu jer je bankama teže odobriti kredite mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, a postupci su sporiji i administrativno zahtjevni. P2P Finance to rješava upravo s pomoću suvremene financijske tehnologije pa tvrtke brzo i učinkovito mogu doći do potrebnih sredstava za poslovanje. To je posebno važno za male tvrtke, kojima je brza dostupnost obrtnih sredstava ključna – iznosi Braitenberger.
S druge strane, dodaje, P2P Finance nudi alternativnu investiciju koja, osim privlačnog prinosa, raznolikosti i visoke likvidnosti, omogućuje potporu hrvatskom gospodarstvu. Alternativne investicijske mogućnosti itekako su potrebne u Hrvatskoj, ističe, a budući da je u financijskom svijetu sigurnost poslovanja ključna, i to je uzeto u obzir u svakom koraku razvoja P2P Financea.
– Investitore posebno zanima kako učinkovito upravljamo rizicima prije nego što se odluče za ulaganje. Sve transakcije putem P2P Financea osigurane su različitim osiguravajućim instrumentima, uključujući regresno pravo. Prije sklapanja posla detaljno provjeravamo svakoga klijenta u skladu s propisima, odnosno prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, što uključuje detaljnu provjeru klijenata (engl. know your client – KYC). U obavljanju poslova pažljivo procjenjujemo bonitetnu ocjenu primatelja financiranja i njegova dužnika – napominje Braitenberger.
Pokretači razvoja
S obzirom na svjetske trendove u fintechu Braitenberger primjećuje da se i u Hrvatskoj pojavljuju slični obrasci rasta i inovacija. Nastavlja da fintech na svjetskoj razini kao spoj tehnologije i financijskih usluga mijenja način na koji ljudi pristupaju financijskim proizvodima i uslugama. To uključuje, nabraja, digitalna plaćanja, kredite, ulaganja, osiguranja i drugo.
– Glavni su pokretači toga brzog razvoja digitalizacija, mobilnost i korištenje podatkovne analitike. Osim toga tehnologije poput lanca blokova (engl. blockchain), umjetne inteligencije i strojnog učenja imaju ključnu ulogu u inovacijama u fintechu. Tvrtke i ljudi sve se više odlučuju za tehnološka rješenja čak i u financijskoj djelatnosti. I mi smo u nekoliko godina uspjeli proširiti svoju platformu na tvrtke s hrvatskog tržišta i na investitore. Prepoznali su vrijednost alternativnih investicija u poslovne tražbine i zajmove pa se sve lakše i s više sigurnosti odlučuju za zanimljive investicije – primjećuje Braitenberger.
Financijskim modeliranjem, planiranjem, scenarijima ‘što ako‘ i izvještavanjem Farseer se bavi od svog osnutka, podsjeća osnivačica i izvršna direktorica te tvrtke Matija Nakić. Njihovi korisnici počeli su graditi različite poslovne modele i procese koji su mnogo više od financijskog planiranja. Najavila je da će u sljedećih godinu dana pojačati samouslužne mogućnosti i proširiti scenarije na domenu business intelligencea (BI), izdavanje faktura te podržati izgradnju niza malih aplikacija poput vremenskih tablica, ESG-a (engl. enviromental, social, and governance) – okolišno, društveno i korporacijsko upravljanje) ili putnih naloga. Radi se i na kopilotu umjetne inteligencije za izradu modela i aplikacija na Farseerovoj platformi pa se Nakić nada da će na ljeto imati rješenje za daljnje isprobavanje. A budući da Farseer nije klasičan fintech, nudi rješenje za korporativne financije, kaže, što se prilično razlikuje od upravljanja novcem.
– Tvrtke daju golem novac za aplikacije SaaS-a (engl. software as a service – softver kao usluga). Prosječna kompanija srednje veličine plaća desetke ili čak više od stotinu takvih aplikacija. Onda morate uključiti metasoftver (BI, robotsku automatizaciju procesa, integracijsku platformu kao uslugu) koji rješava neke od problema posjedovanja različitih softvera. A ti podaci na kraju završe u tablicama u Excelu, na koje se troši gomila ljudskog potencijala. Farseerova platforma korisnicima nudi lego-kocke: bazu podataka, formule, spreadsheet i BI. S pomoću njih mogu izgraditi financijske modele, ali i mnogo više – napokon mogu dobiti onaj mistični single-source of truth. Upotreba umjetne inteligencije za izgradnju softvera smjer je na koji se kladimo. Ne možemo zamisliti da će kupnja, uvođenje i održavanje softvera za pet godina izgledati kao danas – tvrdi Nakić.
I ona ocjenjuje da je fintech živahan u Hrvatskoj te da su AirCash, Keks ili Electrocoin samo neki od vrlo uspješnih domaćih financijskotehnoloških proizvoda, a Farseer je nedavno uvršten u treću generaciju najboljih svjetskih alata za financijsko planiranje i analizu, ‘Third Gen FP&A Guide‘ neovisnih poslovnih influencera. Nakić ujedno upozorava da se tvrtke moraju ozbiljno upustiti u digitalizaciju i automatizaciju procesa jer, kad se govori o umjetnoj inteligenciji, većina njih u Hrvatskoj još vodi posao u Excelu i bilježnici.
Protiv varalica
Najnovije ASEE-ovo rješenje Spoofing Protector štiti krajnjeg korisnika kompanije od prevarantskih poziva i poruka, opisuje produkt-menadžerica u ASEE-u Željka Jurić, a u Europi, pogotovo u Italiji, Španjolskoj i Portugalu, postoji velika potreba za takvim rješenjem. Samo je u Španjolskoj više od 46 posto poziva zlonamjerno, navodi, i njihov je trošak veći od 14,5 milijardi eura.
– To je trošak koji neke institucije možda moraju nadomjestiti svojim korisnicima zato što je varalica nazvao krajnjega klijenta ili poslao poruku, predstavio se kao banka i tražio osjetljive podatke, na što klijenti katkad nasjednu pa nastane financijska šteta. U Hrvatskoj se to počelo učestalije događati posljednjih nekoliko mjeseci. Hrvatska udruga banka već je više puta upozoravala građane da budu oprezni zbog velikog broja aktivnih kampanja koje se odnose na krađu identiteta. Naše rješenje može se ugraditi u bilo koju mobilnu aplikaciju i štititi korisnika od prevarantskih poziva i poruka tako da ga unaprijed upozori da će primiti zlonamjernu poruku ili poziv. Namijenjeno je bankama, ali i svim drugim kompanijama koje su meta te vrste napada – poručuje Jurić.
Budući da ASEE radi s osjetljivim podacima, sigurnost je na prvome mjestu te se pazi da je sva komunikacija kriptirana. Nikada, tvrdi Jurić, ne upotrebljavaju osobne podatke korisnika te primjenjuju šifriranje, autentifikaciju i kontrolu pristupa, štiteći tako osjetljive podatke i digitalnu imovinu. I ona se slaže da je tržište financijske tehnologije u Hrvatskoj iznimno dinamično, a njegov puni potencijal također je vidjela na konferenciji ‘Money Motion‘.