Europska središnja banka (ECB) upozorila je na mogućnost povratka krize javnog duga u Eurozoni ako članice bloka ne uspiju potaknuti gospodarski rast, smanjiti razinu javnog duga i riješiti problem političke neizvjesnosti.
U godišnjem Izvješću o financijskoj stabilnosti, objavljenom u srijedu, ECB je istaknuo zabrinutost zbog potencijalnih ‘tržišnih sumnji u održivost javnog duga‘. Banka je pritom ukazala na ‘povišene razine duga i visoke proračunske deficite‘, slabi gospodarski rast te neizvjesnosti uzrokovane ‘nedavnim izbornim rezultatima na europskoj i nacionalnoj razini, posebice u Francuskoj‘.
Razlike u prinosima između desetogodišnjih državnih obveznica Francuske i Njemačke — ključni pokazatelj zabrinutosti ulagača — ovog su mjeseca porasle na 0,77 postotnih bodova, blizu 12-godišnjeg maksimuma dosegnutog uoči parlamentarnih izbora ovog ljeta.
- Gospodarski vjetrovi protiv rasta, poput slabe produktivnosti, čine povišene razine duga i proračunske deficite još izglednijima - upozorio je ECB.
Prije više od deset godina Grčka je za dlaku izbjegla bankrot nakon što su tržišta izgubila povjerenje u stabilnost zajedničke valute. Kriza se smirila tek kada je tadašnji predsjednik ECB-a Mario Draghi obećao učiniti ‘sve što je potrebno‘ kako bi spriječio kolaps eurozone.
Rizik viših premija i usporavanja gospodarstva
ECB je u srijedu istaknuo da bi makroekonomski šokovi mogli dodatno povećati premije rizika na državne obveznice, upozorivši na ‘slabe‘ temeljne ekonomske pokazatelje u nekoliko država članica. Posebnu zabrinutost izaziva refinanciranje državnog duga koje dospijeva na naplatu uz sadašnje, više kamatne stope.
Povezanost niskog rasta i visokog javnog duga u zoni zajedničke valute mogla bi otežati financiranje većih ulaganja u obranu i borbu protiv klimatskih promjena, dodao je ECB.
Banka je također upozorila da su tržišta dionica i obveznica izložena sve većim rizicima ‘oštrih prilagodbi‘, ukazujući na ‘visoke procjene i koncentraciju rizika‘ koje su već uzrokovale ‘nekoliko izraženih, ali kratkotrajnih skokova volatilnosti‘.
U slučaju gospodarskog pada, bilance banaka također bi mogle pretrpjeti udarac jer se potrošači i tvrtke u Eurozoni već bore s višim kamatnim stopama. ECB je upozorio i na rizike u sektoru komercijalnih nekretnina, navodeći da bi potencijalni gubici mogli biti ‘značajni za pojedine banke i investicijske fondove‘.