Inflacija se smanjuje, ali predviđa se da će predugo ostati pretjerano visoka, piše Europska središnja banka u priopćenju. Upravno vijeće banke odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2 posto zbog čega je danas ESB odlučilo povećati tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Današnje povećanje kamatnih stopa zasniva se na novoj procjeni Upravnog vijeća u pogledu inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
U makroekonomskim projekcijama iz lipnja stručnjaci Eurosustava predviđaju da će prosječna stopa ukupne inflacije u 2023. iznositi 5,4 posto, u 2024. 3,0 posto i u 2025. 2,2 posto. Pokazatelji temeljnih cjenovnih pritisaka i dalje su snažni, premda postoje određene naznake slabljenja nekih od tih pokazatelja. Stručnjaci Eurosustava revidirali su naviše projekcije inflacije bez energije i hrane, posebno za ovu i sljedeću godinu, zbog prošlih iznenađujućih porasta i utjecaja snažnog tržišta rada na brzinu dezinflacije. Sada predviđaju stopu inflacije bez energije i hrane od 5,1 posto u 2023. te njezino smanjenje na 3,0 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025. Također, neznatno su smanjili projekcije gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu. Sada predviđaju stopu gospodarskog rasta od 0,9 posto u 2023., 1,5 posto u 2024. i 1,6 posto u 2025.
Istodobno se prošla povećanja kamatnih stopa Upravnog vijeća snažno prenose na uvjete financiranja i postupno utječu na cijelo gospodarstvo. Snažno su porasli troškovi zaduživanja i usporio se rast kredita. Pooštreni uvjeti financiranja među glavnim su razlozima predviđanja o daljnjem smanjivanju inflacije prema ciljnoj razini jer se očekuje da će u sve većoj mjeri slabiti potražnju, navode u priopćenju.
Budućim će odlukama Upravno vijeće određivati razine ključnih kamatnih stopa ESB‑a koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 posto i održavat će ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama i dalje ovisiti o njegovoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.
Upravno vijeće potvrđuje da se od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.
Ključne kamatne stope ESB‑a
Upravno vijeće odlučilo je povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosit će 4,00 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,25 posto a kamatna stopa na novčani depozit 3,50 posto. Povećanja će stupiti na snagu 21. lipnja 2023.
Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Riječ je o prosječnim mjesečnim smanjenjima u iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja lipnja 2023. Upravno vijeće od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu APP‑a.
Kada je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.
Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.