piše: Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, brodsko-posavski župan
U kontekstu aktualne financijske omotnice Europske unije za županije je najvažnija Kohezijska politika, koja stavlja veliki naglasak na zelenu, digitalnu i pravednu tranziciju te većinu sredstava usmjerava upravo na rješavanje izazova različitih područja EU-a.
2023. godini, u kojoj obilježavamo tri velike obljetnice – 30 godina lokalne demokracije u Hrvatskoj, 20 godina djelovanja Hrvatske zajednice županija i 10 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, moramo se na trenutak osvrnuti kako bismo apostrofirali važnost privlačenja novca iz europskih fondova za razvoj hrvatskih županija.
Od začetka lokalne demokracije u Hrvatskoj, koja je mala, ali veoma geografski i demografski različita zemlja, s nejednako razvijenim potencijalima svojih krajeva, ono za što se zalažemo ravnomjeran je regionalni razvoj. Za nas to znači izjednačavanje prilika za sve naše građane, ostanak stanovništva u lokalnim zajednicama, stvaranje uvjeta za život i rad, boljitak i napredovanje.
Kohezijska sredstva
Proteklih desetak godina gradili smo vrtiće, bolnice, energetski obnavljali zgrade, financirali pomoćnike u nastavi, osigurali prehranu u školama, prehranu za najpotrebnije, ulagali i završavali velike infrastrukturne projekte, sve sufinancirano ili u potpunosti financirano europskim sredstvima. Primjerice, u proteklom programskom razdoblju EU (2014. – 2020.) sufinanciran je Poljoprivredno-poduzetnički inkubator u Brodskom Stupniku, zahvaljujući kojemu je malim i srednjim poduzećima poboljšana dostupnost poduzetničko-poslovne infrastrukture na području Brodsko-posavske županije u svrhu njihova olakšanoga održivog rasta i razvoja. Cilj je privlačenje investicija, stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta te povećanje broja proizvoda i usluga gradnjom i opremanjem moderne infrastrukture za jačanje poduzetničkih kapaciteta u Brodskom Stupniku.
U kontekstu aktualne financijske omotnice EU-a (2021. – 2027.) za županije je najvažnija Kohezijska politika, koja stavlja veliki naglasak na zelenu, digitalnu i pravednu tranziciju te većinu sredstava usmjerava upravo na rješavanje izazova različitih područja EU-a. Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima na raspolaganju devet milijardi eura kohezijskih sredstava radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije.
Najveći dio kohezijskih sredstava namijenjen je ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo (2,56 milijardi eura: 39% iz Kohezijskog fonda i 31% iz Europskog fonda za regionalni razvoj), koji će pomoći u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije (do 60% u 2023. godini), jačanju kružnoga gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti (klimatske promjene i biološka raznolikost – 650 milijuna eura).
Digitalna rješenja jedan su od najvažnijih čimbenika u borbi protiv klimatskih promjena i realizacije zelene tranzicije. Digitalna transformacija temelji se na tri stupa: tehnologiji u interesu građana, pravednom digitalnom gospodarstvu koje potiče tržišno natjecanje te otvorenom, demokratskom i održivom društvu. Upravo putem ta tri stupa EU daje priliku građanima, poduzećima, državnoj upravi te lokalnoj i regionalnoj samoupravi mogućnost da sudjeluju u digitalnoj transformaciji i njezinu upravljanju.
Pet ulagačkih prioriteta
Regionalni razvoj i kohezija u razdoblju 2021. – 2027. usmjereni su na pet ulagačkih prioriteta u kojima će EU postići najbolje rezultate. To su: pametnija Europa (usmjeravanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima), zelenija Europa bez ugljika (provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena), povezanija Europa (opremljena strateškim prometnim i digitalnim mrežama), socijalnija Europa (provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi) te Europa bliža građanima (podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održiva urbanog razvoja u cijeloj Europskoj uniji).
Svi razvojni projekti moraju se uklopiti u neke od specifičnih intervencija i mjera koje otvaraju nove mogućnosti za naše županije u novoj financijskoj perspektivi EU-a 2021. – 2027.