
Prema procjenama S&P Global Ratingsa, globalno zaduživanje vlada ove godine dostići će rekordne razine od 12,3 bilijuna dolara. Rast izdataka za obranu velikim gospodarstvima, zajedno s višim kamatnim stopama, potiču porast razine duga. Emisija državnih obveznica u 138 zemalja porast će za 3 posto, što će ukupni dug dugoročnog duga popeti na rekordnih 76,9 bilijuna dolara, piše FT.
Roberto Sifon-Arevalo, globalni šef sektora državnih obveznica u S&P-u, ističe da se velika gospodarstva i dalje oslanjaju na fiskalnu politiku kako bi se nosila s nizom kriza, što rezultira značajnim porastom državnog duga. Dodatni faktor je i porast troškova servisiranja duga, budući da su prinosi na obveznice značajno porasli nakon završetka programa kupnje obveznica od strane središnjih banaka.
- Zaduživanje kako bi se financirali veći izdaci bilo je održivo dok su troškovi zaduživanja bili na razinama prije pandemije. Sada to predstavlja mnogo veći problem - rekao je Sifon-Arevalo.
Pogoršanje javnih financija
Sve lošiji javni financijski sustavi postaju sve veća briga za velike investitore. ‘Bond div‘ Pimco (Pacific Investment Management Company), koja je jedna od najvećih svjetskih investicijskih tvrtki specijaliziranih za obveznice i druge fiksno-prihodovne vrijednosne papire je još u prosincu upozorio da planira smanjiti svoju izloženost dugoročnim američkim obveznicama, djelomično zbog pitanja održivosti duga. Milijarder i investitor Ray Dalio također je upozorio da Velika Britanija riskira ulazak u ‘spiralu smrti duga‘, gdje bi neprestana potreba za novim zaduživanjem mogla dovesti do lančane prodaje obveznica.
Sjedinjene Američke Države, najveći svjetski dužnik, suočene su s velikim fiskalnim deficitima, visokim troškovima kamata i značajnim potrebama za refinanciranjem duga, pri čemu se dugoročno izdavanje obveznica procjenjuje na 4,9 bilijuna dolara, navodi S&P. Ove procjene ne uključuju kratkoročne državne zapise i druge oblike javnog zaduživanja, poput dugova lokalnih vlasti.
Unatoč očekivanom fiskalnom deficitu koji će ostati iznad 6 posto BDP-a do 2026., američki dolar i dalje uživa status de facto globalne rezervne valute, što američkoj vladi pruža znatnu fleksibilnost u upravljanju javnim financijama.
S druge strane, Kina – drugi najveći globalni dužnik – planira povećati izdavanje dugoročnog duga za više od 370 milijardi dolara, čime bi ukupna godišnja emisija dosegnula 2,1 bilijun dolara, s ciljem poticanja domaćeg gospodarstva kroz povećanu državnu potrošnju.
Izvan zemalja G7 i Kine, razina zaduživanja u ostatku svijeta ostat će uglavnom stabilna. Prema procjenama S&P-a, globalni dug će doseći 70,2 posto svjetskog BDP-a, što je rast u odnosu na 2022. godinu, ali i dalje ispod 73,8 posto, koliko je zabilježeno tijekom 2020. kada su vlade pokrenule masovne poticajne programe kao odgovor na pandemiju.
Osim toga, S&P upozorava na značajno pogoršanje kreditne kvalitete u velikim svjetskim gospodarstvima od financijske krize 2008. godine. Udio duga koji dolazi od dužnika s njegovom najvišom AAA kreditnom ocjenom sve se više smanjuje, budući da su zemlje poput SAD-a i Velike Britanije ispale iz tog elitnog kreditnog razreda.
Rast državnog duga
Nedavni porast izdanja državnog duga, u kombinaciji s brigama investitora o gospodarskim izgledima, stvara strmiji rast prinosa i nove zabrinutosti oko slabih fiskalnih pozicija u mnogim razvijenim gospodarstvima, upozorava S&P.
Unatoč rastu zaduživanja, Sifon-Arevalo ističe da investitori i dalje pokazuju interes za kupnju obveznica, jer su imovinska sredstva obvezničkih fondova porasla. Međutim, rastući troškovi servisiranja duga mogli bi ugroziti druge vladine prioritete, poput ulaganja u infrastrukturu, dodaje.
Ovakvi fiskalni pritisci sve više utječu i na političku scenu, potičući promjene u političkim smjerovima diljem svijeta.
- Rast fiskalno konzervativnijih političkih pokreta nije nepovezan s činjenicom da smo svjedočili masovnom rastu fiskalnih deficita i duga - zaključuje Sifon-Arevalo.