Već gotovo šest mjeseci zamjena novčanica i kovanica kuna moguća je samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a najnoviji podaci kazuju kako se iznos nezamijenjene gotovine sporo smanjuje. Dok se tijekom prošle godine nekadašnja hrvatska valuta mogla zamijeniti u bankama, poštanskim uredima i poslovnicama Fine, od početka ove godine to je moguće samo u središnjoj banci. Podsjetimo, HNB će trajno zamjenivati kunske novčanice, dok se kovanice mogu zamijeniti do kraja 2025. godine. Nakon toga postat će bezvrijedni metal.
Iz HNB-a su na Liderov upit koliko je tijekom ove godine zamijenjeno kunske gotovine odgovorili da je, zaključno do 21. lipnja, ukupno zamijenjeno oko 320 tisuća komada novčanica kuna te približno 1,8 milijuna komada kovanica.
- Ukupna vrijednost zamijenjenih kuna za razdoblje od 1. siječnja do 21. lipnja iznosi 46,4 milijuna kuna - tvrde u HNB-u. Iako su zimske mjesece obilježile scene dugačkih redova ispred HNB-a, u toj instituciji tvrde da je najveći broj transakcija zamjene zabilježen u svibnju.
Nezanemariv sentiment
Sukladno tome, zaključno do prošlog petka, u optjecaju je ostalo još 75,4 milijuna komada novčanica u vrijednosti 3,2 milijarde kuna te 2,2.milijuna kovanica u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna.
- Odnosno, u optjecaju se još uvijek nalaze novčanice i kovanice kune u vrijednosti od približno 4,38 milijardi kuna. Sukladno praksi ostalih članica Eurosustava, sigurni smo kako se sve novčanice i kovanice kune neće zamijeniti. Jedan od razloga je što je Republika Hrvatska turistička zemlja i što se kune nalaze po čitavom svijetu, a nezanemariv je i sentiment, pa će i mnogi naši građani dio kuna ostaviti nezamijenjeno - ocjenjuju u HNB-u. Preračunato, građani u ‘čarapama‘ još uvijek drže bivšu valutu vrijednu 581,4 milijuna eura.
Da proces zamjene bivše valute nakon ulaska u eurozonu traje godinama, pa i desetljećima, pokazuje i primjer najvećeg europskog gospodarstva, Njemačke. Čuvene njemačke marke, za kojom mnogi i na ovim prostorima još uvijek žale, krajem prošle godine bilo je u opticaju u iznosu od 12,24 milijarde maraka, pokazuju podaci Bundesbanke. Od toga su nezamijenjene novčanice iznosile 5,68 milijardi maraka, a kovanice 6,56 milijardi maraka. Podsjetimo, marka je zamijenjena eurom 2002. godine.
Krajem 2021. godine van trezora Hrvatske narodne banke nalazilo se 44,27 milijardi kuna. Ako se od tog iznosa oduzme gotov novac kod banaka, u javnosti je bilo 36,27 milijardi kuna.
- Uspoređujući to s podatkom optjecaja kune na 21. lipnja ove godine, dolazimo do podatka da se u optjecaju još uvijek nalazi 9,89 posto vrijednosti gotovog novca koji je bio van trezora Hrvatske narodne banke krajem prosinca 2021. Zadnje tri države koje su uvele euro između 2011. i 2015. - Estonija, Latvija i Litva - 2022. godine imale su još uvijek u optjecaju između 3,4 i sedam posto bivše nacionalne valute u optjecaju. Budući da kod njih govorimo o razdoblju između osam i dvanaest godina od uvođenja eura, naših preostalih 9,89 posto pokazuje koliko je zapravo puno gotovog novca kune povučeno u proteklih nepunih 18 mjeseci - ocjenjuju u središnjoj banci.
Može i poderano i obojano
Valja podsjetiti kako se mogu zamijeniti i oštećene novčanice. Oštećenje može iznositi manje od polovice novčanice, a može se zamijeniti i novac obojan elektrokemijskom zaštitom, odnosno novac koji je bio meta neuspješne pljačke. No, za takve novčanice potrebno je priložiti i dokaz policije o oštećenju. Ako oštećene novčanice kune imaju uvjete za zamjenu, one se mijenjaju jednako kao i prikladne novčanice, naglašavaju u HNB-u. Na pitanje koliki je udjel oštećenih novčanica, u središnjoj banci kažu kako nema potrebe voditi takvu evidenciju jer se novčanice ionako uništavaju.
- Da podsjetimo, jedan od osnovnih uvjeta za zamjenu oštećenog gotovog novca jest da je na zamjenu dostavljeno više od 50 posto površine autentične novčanice kune te cijele kovanice kune, prepoznatljive s lica ili naličja. Također, ako se na zamjenu dostavlja 50 posto ili manje od 50 posto površine cijele autentične novčanice kune, potrebno je donijeti i pisanu potvrdu nadležne institucije, primjerice Ministarstva unutarnjih poslova, kojom se dokazuje postojanje događaja više sile zbog kojega je došlo do uništenja dijelova novčanice kune koji nedostaju ili podatke koji potkrjepljuju navode donositelja o načinu oštećenja novčanice. pojašnjavaju iz HNB-a.