Dolaru se uglavnom piše dobro, a upravo to Trump ne želi jer jači dolar produbljuje rupe i u trgovinskoj bilanci i u proračunu SAD-a
Koliko se god čini da Trumpovi potezi nemaju ni glavu ni rep, oni koji su zadržali hladne glave jasno vide kako jednim udarcem pokušava pokrpati ozbiljan minus u proračunu i popraviti trgovinsku bilancu. Za obje mu stvari treba slab dolar, a taj cilj nastoji postići okolnim potezima, prije svega carinama. No, carine, čini se, rade upravo suprotno. Na stranu to što carinski dar-mar izaziva globalni ekonomski kaos, to je druga tema, no Trump će imati ozbiljan problem – s jačanjem dolara.
Saša Ivanović, direktor Centra Zlata veli kako su najave Donalda Trumpa o večerašnjem (prema europskom vremenu) uvođenju carina izazvale blago jačanje američkog dolara u odnosu na druge valute.
- Tržišta su oprezna dok čekaju detalje o novim carinama koje bi mogle biti uvedene na uvoz iz zemalja poput Kanade, Meksika, Europske unije i Kine. Uvođenje ovih carina moglo bi imati različite učinke na američki dolar. S jedne strane, povećane carine mogu smanjiti uvoz, što bi moglo smanjiti potražnju za stranim valutama i ojačati dolar. S druge strane, postoji zabrinutost da bi ovakve mjere mogle dovesti do usporavanja gospodarskog rasta i povećanja inflacije, što bi moglo negativno utjecati na dolar.
Što se tiče odnosa dolara prema drugim glavnim valutama poput eura i yuana, situacija je složena. Najava carina već je dovela do blagog slabljenja eura u odnosu na dolar, pri čemu je euro pao na 1,08 dolara. Kineski yuan također bi mogao oslabjeti ako dođe do smanjenja kineskoga izvoza u SAD zbog novih carina. Međutim, mnogo toga ovisi o daljnjem razvoju situacije i mogućim protumjerama drugih zemalja – poručuje Ivanović dodajući kako ovakve trgovinske mjere mogu dovesti do povećane volatilnosti na deviznim tržištima, a dugoročni učinci ovise o tome kako će druge zemlje odgovoriti i kako će se globalna trgovina prilagoditi novim uvjetima.
Sigurno utočište
Iz RBA iskreno poručuju kako su neizvjesnost i nepredvidivost američkoga predsjednika pri donošenju odluka značajan ograničavajući čimbenik procjena kretanja i reakcije financijskih tržišta. Bez obzira na prirodu pojedinačnih mjera prema određenim trgovinskim partnerima, ključna će stvar za valutna tržišta biti njihov utjecaj na globalni i američki BDP i potencijalnu recesiju u SAD-u i, posljedično, na inflaciju i kamatnu politiku.
- Sve učestalije prijetnje i konkretniji koraci u vezi carina trebali bi se pokazati prije svega na slabljenju valuta najvažnijih trgovinskih partnera SAD-a, nego na sâm američki dolar. S obzirom na to da je Europskoj uniji, a osobito Njemačkoj, SAD važno izvozno tržište, barijere ulaska bi negativno utjecale na već slabašan gospodarski rast europskog kontinenta, što bi zauzvrat djelovalo na slabljenje eura. Američki je dolar u dobroj poziciji ne samo zbog statusa ‘sigurnog utočišta‘ u neizvjesnim, turbulentnim vremenima, već i zbog razina kamatnih stopa koje nude atraktivnije povrate na investicije. Budući da bi carine trebale proizvesti određeni inflacijski pritisak, u ovoj bi se godini referentne kamatne stope mogle, uz očekivan izostanak zamjetnijeg usporavanja američkog gospodarskog rasta, zadržati još jedno vrijeme na razinama na kojim se sada nalaze.
Prije svega, promjene u očekivanjima kamatnog diferencijala trebale bi gurati EUR/USD prema nižim razinama od sadašnjih. Ipak, postoje značajni rizici da bi tečaj mogao završiti na višim razinama, što ovisi o daljnjoj percepciji investitora o usporavanju američkog rasta koja bi mogla neutralizirati inflacijska očekivanja, a samo usporavanje primorati Fed na spuštanje kamatnih stopa. S druge strane, slabljenje eura ograničavaju i najavljeni fiskalni poticaji u Europi, kao i vijesti o mogućem primirju u Ukrajini – preciziraju analitičari RBA.
Dakle, kako stvari sada stoje, dolaru se uglavnom piše dobro, više je kombinacija koje mu guraju vrijednost, a upravo to Trump ne želi, jer jači dolar (a on će nesumnjivo biti utočište u ovim šizofrenim vremenima) produbljuje rupe i u trgovinskoj bilanci i u proračunu SAD-a. Stoga se mnogi analitičari nadaju kako carinskom galamom zapravo nastoji postići dogovor sličan onome koji je 1985. postigao Ronald Reagan s Plaza Accord, sporazumom s Francuskom, Njemačkom, Japanom i Velikom Britanijom o deprecijaciji dolara, odnosno aprecijaciji njihovih valuta, što je poskupjelo njihovu robu. No, prerano je na bilo što staviti točku na ‘i‘, jer su sve opcije širom otvorene, i rast i recesija, i slabljenje i jačanje, i ratovi i primirja.
Američke burze pale
Trgovanje na njujorškoj burzi danas je počelo pod pritiskom neizvjesnosti oko novih carina koje će večeras najaviti Trump. Indeksi S&P 500 i Nasdaq Composite zabilježili su ovog tjedna najgori kvartalni rezultat od 2022. godine. Na samom otvaranju burze indeks S&P 500 pao je za 1%, Dow Jones za 0.82%, a tehnološki Nasdaq za 1.38 posto. Inače, američke dionice ostvarile su najlošiji tromjesečni rezultat u gotovo tri godine zbog bojazni investitora da će Trumpove carine donijeti stagflaciju u najveće svjetsko gospodarstvo. S&P 500 indeks pao je 4,6 posto u prva tri mjeseca ove godine, što je najgora izvedba tog dioničkog mjerila od trećeg tromjesečja 2022. godine.