Što je to Ukrajinska kreditna linija? Može li se u Hrvatskoj dobiti kredit bez hipoteke uz fiksnu godišnju kamatnu stopu manju od dva posto? U čemu je to hrvatska industrija bolja nego turizam? Što će se dogoditi ako se Brod i Split više ne budu pisali kao jedna riječ?
Odgovore na ta i brojna druga pitanja dao nam je Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji je na tu poziciju imenovan prije šest mjeseci.
Jeste li zadovoljni rezultatima u 2022.? Koliko ste plasirali kredita?
– Unatoč globalnoj inflatornoj krizi i ratu u Ukrajini naši su rezultati lani bili jako dobri. Primjerice, obujam odobrenih kredita bio je 850 milijuna eura, što je bitno više od planiranog. Odobreno je više od 2300 kredita. No to je samo dio naše ukupne poslovne aktivnosti jer radimo i mandatne poslove, najviše u ime i za račun države. To je garancijsko poslovanje i važan segment – osiguranje izvoznih poslova, koje je lani bilo na razini od 370 milijuna eura.
Kada se sve to zajedno zbroji, ukupni obujam naše poslovne aktivnosti prošle je godine iznosio milijardu i 250 milijuna eura. Kada bi se ti rezultati uspoređivali s onima iz prethodnih godina, vidjeli bismo rast u svim segmentima.
Kakav je omjer između privatnog i javnog sektora u ukupnom obujmu HBOR-ovih kredita?
– Od 850 milijuna eura 30-ak posto plasirano je javnom sektoru, a 70-ak posto privatnom. Kad je riječ o ukupnom broju odobrenih kredita, 89 posto išlo je malim i srednjim privatnim poduzetnicima.
Koliki udio HBOR ima u ukupno odobrenim kreditima tvrtkama u Hrvatskoj?
– Recimo da su 2021., a i 2022., obilježili COVID-19 krediti, a mi smo u tome bili najaktivniji. Iz HBOR-a je došlo 2/3 svih takvih kredita odobrenih u Hrvatskoj. Bilo da je riječ o kreditnoj bilo jamstvenoj liniji. Općenito rečeno, u svim kriznim vremenima poduzetnici se logično više okreću prema državnoj banci jer je to jednostavno sigurnije.
Recimo, kad je izbila pandemija, svim svojim korisnicima odobrili smo moratorij. I to moratorij u punom smislu te riječi: bez kamata, plaćanja raznih naknada i sl., doslovno ništa, nula. To su razlozi zašto je naš udio u ukupnom kreditiranju poduzetništva toliko velik u odnosu na poslovne banke.
Koji je udio takozvanih loših kredita u vašem ukupnom obujmu?
– Naplata kredita u 2022. se poboljšala, a lani se i smanjio udio neprihodujućih plasmana, tj. tih loših kredita i to znatno ako se zna da je ovdje svaki postotak bitan. U odnosu na ukupan portfelj kredita taj postotak iznosi oko 16 posto, što bi bilo smanjenje od oko jednog postotnog poena u odnosu na godinu prije.
Iz kojeg sektora zaprimate najviše zahtjeva za kredite?
– Kredite kod nas najviše traži metaloprerađivačka industrija, čemu se ne treba čuditi jer smo mi državna, razvojna banka koja prati izvoznike. Jasno, tu je znatno zastupljena i drvna industrija, a tek zatim turizam, poljoprivreda i ribarstvo. Dakle, kod nas u HBOR-u industrija je jača od turizma.
Posljednjih nekoliko godina turizam je malo stao zbog COVID-19 jer su poduzetnici bili oprezniji, ali primjećujemo da se od ove godine u njega ponovno počinje ulagati.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.