Financije
StoryEditor

HUB Analiza: Kakva će biti ekonomska politika nakon priključenja europodručju

08. Studeni 2022.
euro zona euro

Na konferenciji ‘Zagreb – bankarsko i financijsko središte‘ predstavljen je novi broj publikacije ‘HUB Analize 75: Pred vratima eura s pogledom na dugi rok: inflacija i makroekonomske neravnoteže‘.

Financijski sektor ne generira makroekonomske neravnoteže i ima ozbiljan potencijal da nakon ulaska u europodručje doprinese održivom rastu, a za to su važne kvalitetne domaće strukturne, makrobonitetne i fiskalne politike -  izjavio je prilikom predstavljanja HUB Analize Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike.

S približavanjem pristupanja Hrvatske europodručju javne rasprave se uglavnom vode o tehničkim pitanjima zamjene valuta: kako će raditi bankomati od ponoći 1.1.2023., do kada ćemo u dućanima moći plaćati u kunama, i slično dok se ovaj rad se ne bavi tehničkim pitanjima uvođenja eura. U fokusu je ekonomska politika nakon priključenja europodručju.

U analizi su istaknuta tri pitanja koja će biti ključna u godinama koje slijede:

1. Što je aktualna inflacija pokazala o uzrocima rasta cijena u razdoblju pandemije: je li monetarna politika u europodručju među glavnim uzrocima aktualne inflacije, i može li ova inflacijska epizoda narušiti vjerodostojnost Europske središnje banke?

 2. Što možemo očekivati nakon priključenja Hrvatske europodručju: hoće li se inflacija nastaviti, može li inflacija u Hrvatskoj poprimiti autonomno kretanje i postati čimbenik makroekonomske neravnoteže, te što ekonomska politika može učiniti s ciljem sprječavanja takvih situacija u budućnosti?

 3. Kakva će biti uloga hrvatskog financijskog sektora rasterećenog od značajnog dijela rizika i regulatornog troška u budućim monetarnim i financijskim procesima u europodručju?

Kroz analizu se provlači nekoliko glavnih poruka. Manevarski prostor monetarne i fiskalne politike proširit će se nakon ulaska Hrvatske u europodručje. Protu-cikličke ekonomske politike u fazama usporavanja i recesija djelovat će snažnije nego dosad. Međutim, povećat će se opasnosti akumulacije makroekonomskih neravnoteža u fazama ekonomske ekspanzije. Stoga se za prevenciju i otklanjanje makroekonomskih neravnoteža Hrvatska ne smije osloniti samo na procese koordinacije ekonomskih politika u okviru Eurosemestra. Protu-cikličko djelovanje vlastite fiskalne i makrobonitetne politike u fazama gospodarskoga rasta bit će ključno za trajan i stabilan rast Hrvatske nakon ulaska u europodručje, piše u analizi.

Drugačiji ambijent

Također, navodi se kako će se Hrvatska priključiti europodručju u drugačijem inflacijskom ambijentu u usporedbi s ranijim priključenjima Slovenije, Slovačke, Estonije, Latvije i Litve. Strukturni (troškovni) udari koji su pokrenuti naglim pandemijskim zatvaranjem i otvaranjem te potom pojačani pucanjem globalnih lanaca nabave i geopolitičkim (ratnim) rizicima, imaju velik utjecaj na inflaciju u kratkom roku. Zbog toga je važno razlikovati pokretače inflacije u europodručju kako se inflacija ne bi objašnjavala samo monetarnom politikom ECB-a, navodi se u analizi.

Veza između novca i cijena ograničena je u ovoj inflacijskoj epizodi, osobito u Europi. Nemoć autonomne monetarne politike u kroćenju inflacije u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj svjedoči o ograničenim mogućnostima monetarne politike da utječe na cijene u kratkom roku. Troškovi autonomne monetarne politike koji su povezani s pretjeranim kolebanjima tečaja i kamatnih stopa za sada su odnijeli prevagu nad koristima u spomenutim zemljama.

Nasuprot raširenom uvjerenju da je euro dobar za dobra vremena i loš za loša vremena (jer se u europodručju navodno nameće pretjerana fiskalna disciplina), u europodručju su razvijeni snažni stabilizacijski mehanizmi za krizna vremena. Njihovo je djelovanje dokazano u pandemijskoj recesiji 2020. Rizičnija strana europodručja dolazi do izražaja u dobrim vremenima. Tada dolazi do pregrijavanja gospodarstva i akumulacije makroekonomskih neravnoteža. Stoga i nakon priključenja Hrvatske europodručju treba planirati instrumente za prevenciju i otklanjanje makroekonomskih neravnoteža, koji mogu osigurati stabilan gospodarski rast u dugom roku.

Što se monetarne politike tiče, ona neće imati značajan učinak na sprječavanje neravnoteža u dobrim vremenima u europodručju, jer se prilagođava cikličkim amplitudama većine država članica. U fazama uzleta, takva politika nije dovoljno restriktivna za Hrvatsku. Stoga će protuciklička stabilizacijska politika zavisiti o odnosu strukturnih, fiskalne i makrobonitetne politike. Ako fiskalna politika stezanjem ne uspije kompenzirati potrebnu razliku, prevelik teret će pasti na leđa makrobonitetnih mjera, što može dovesti do istiskivanja rasta privatnog i financijskog sektora.

Financijski pokazatelji indikatora makroekonomskih neravnoteža (eng. MIP scoreboard) nalaze se daleko od kritičnih vrijednosti, što ukazuje na značajan prostor za doprinos financijskog razvitka gospodarskom rastu. Visoka likvidnost te smanjenje regulatornog troška i rizika svih vrsta pogodovat će financijskom produbljivanju i rastu kroz kvalitetna privatna ulaganja. Uvjet za to je da prevelik teret ukupne stabilizacijske politike ne bude svaljen na makroprudencijalne mjere. To će zavisiti o optimalnom podešavanju fiskalne politike kroz ekonomski ciklus. Doprinos fiskalnoj optimizaciji mogao bi dati i fond za fiskalnu stabilizaciju. Hrvatska nema takav fond, rečeno je na konferenciji iako bi ga trebala imati zbog specifičnog naslijeđa visokih međunarodnih pričuva i udjela turizma u BDP-u.

U analizi se iznose i konkretni prijedlozi koji mogu osigurati trajan i stabilan rast nove članice europodručja a cijela publikacija je dostupna na internet stranici HUB-a.

05. prosinac 2022 09:39