Na zabrinutost Hrvatske narodne banke (HNB) u vezi rasta gotovinskih kredita očito se nitko ne obazire, ni banke, a još manje potrošači. Posljednji dostupni statistički podaci za rujan pokazuju da su gotovinski nenamjenski krediti iznosili gotovo devet milijardi eura ili 38,1 posto ukupnih kredita građanstvu. To je najviše u posljednjih 40 mjeseci. U analizi Raiffeisen banke koju potpisuje Elizabeta Sabolek Resanović podsjeća se kako pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021.
– U rujnu je ostvaren rast u odnosu na rujan 2023. iznosio 15,5 posto ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,3 posto (+113 milijuna eura). Nakon usporavanja mjesečnog rasta promatranih kredita u kolovozu, rujan ponovo bilježi ubrzanje rasta. Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita rezultat je realnog porasta plaća i rasta zaposlenosti što je još početkom 2023. potaknulo jačanje potrošačkog optimizma i osobne potrošnje. Novi poticaj došao je reformom plaća u javnom sektoru koja je u prvoj polovici 2024. dodatno pogurala rast plaća – ocjenjuje analitičarka RBA. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 12,3 posto ili 984 milijuna eura.
HNB priča ‘u prazno‘
Prema navodima iz HNB-a, broj odobrenih gotovih nenamjenskih kredita počeo se povećavati tijekom 2024. te je u prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno oko 186 tisuća gotovinskih kredita, odnosno za oko četvrtinu više nego u istom razdoblju 2023. Primjetno je i da građani uzimaju sve veće kredite - u prvih šest mjeseci 2024. prosječni iznos ‘gotovinca‘ dosegnuo je 9350 eura, odnosno šest posto više nego lani. Iz središnje banke navode kako je od 2010. godine omjer duga kućanstava i BDP-a kontinuirano padao, a taj se pad nastavio i nakon kratkotrajnog skoka na početku pandemije, da bi se od 2022. godine, u uvjetima snažnoga kreditnog rasta, taj omjer zahvaljujući snažnom rastu dohodaka zadržao na razini od oko 33 posto.
U publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika objavljenoj prošloga mjeseca HNB se posebno osvrnuo na rizike povezane s prekomjernim porastom ovih kredita u prošloj te u prvoj polovici ove godine. U poglavlju znakovito naslovljenom ‘Ponavlja li se povijest ili se samo rimuje?‘ u HNB-u ocjenjuju da se po omjeru troška otplate kredita dužnika (omjeru duga i prihoda) posebno izdvajaju krediti ročnosti nadomak pet godina, kojih je nešto manje od petine novih kredita.
Drugim riječima, regulator financijskog sustava smatra da je svaki peti novoodobreni gotovinski kredit u povećanom riziku da postane ‘loši kredit‘. Rizik koji središnja banka vidi jest da bi nastavak ovako snažnog kreditiranja građana dovelo do pogoršanja pokazatelja zaduženosti kućanstava, u okruženju sporijeg rasta gospodarstva i raspoloživih dohodaka. Naime, povijesna iskustva govore da su duga razdoblja snažnog rasta zaduženosti kućanstava jedan od indikatora skorog dolaska financijskih kriza.
Kamata malo niža
Na ruku klijentima banaka koji razmišljaju o (novom) zaduženju na ruku ide i što su gotovinski krediti trenutno i nešto povoljniji. Prema posljednjim podacima HNB-a, kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite smanjile su se u rujnu, dok su se kamatne stope na stambene kredite zadržale na povišenim razinama dosegnutima još početkom godine.
– U rujnu se stanovništvo zaduživalo po prosječnoj kamatnoj stopi od 6,1 posto (14 baznih bodova nižoj nego u kolovozu kada je riječ o gotovinskim nenamjenskim kreditima dok je kamatna stopa na stambene kredite ostala gotovo nepromijenjena na 3,8 posto). Kamatne stope na postojeće kredite stanovništvu su vrlo blago porasle (na šest posto za gotovinske nenamjenske kredite i 3,1 posto za stambene kredite) pod utjecajem priljeva novih kredita odobrenih uz više kamatne stope koje su ujedno fiksne do dospijeća kredita. Kamatne stope na postojeće kredite vezane uz NRS stabilizirale su se na 3,2 posto za stambene kredite i 5,4 posto za nestambene kredite – stoji u analizi RBA.