Završila je tradicionalna regionalna financijska konferencija Izazov promjene koju organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza, a posljednji dan konferencije obilježile su teme o tržištu kapitala dok je najveći fokus stavljen na integraciji regionalnih burzi.
Na panelu pod nazivom ‘Jesu li tvrtke spremne za tržište kapitala?‘ govorili su predsjednik Uprave slovenske NLB banke Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave tvrtke Professio Energia Mario Klarić te partner u Prosperus Investu i Bosqar Investu Luka Orešković.
Prema Brodnjaku, trenutno se događa generacijski prijelaz; tu su osnivači kompanija te nasljednici koji ih trebaju preuzeti, no istaknuo je da su ti nasljednici generacija koja se ‘školovala vani i ima ambiciju‘ te su spremniji listati kompanije na burzi,
– U IPO se ide zbog exita i zbog rasta. Dakle ili želiš prodati i osigurati si lagodnu budućnost ili možeš imati 25 posto nečega velikog umjesto sto posto nečega što je zastarjelo, bez svježih ideja i planova za dalje – izjavio je Brodnjak.
Da članstvo na burzi ima niz prednosti potvrdio je Klarić reakvši da ‘članstvo na burzi omogućuje pristup najjačim institucionalnim investitorima uključujući i mirovinske fondove‘. Orešković je pak istaknuo da je prije pet godina, kada su se oni listali na burzi, situacija bila poprilično drugačija jer nije bilo toliko private equity fondova, a IPO je za njih bio ‘logičan put‘.
Osvrnuli su se predsjednici uprava i na vrijednosne papire koje su izdali. Brodnjak je izjavio da su zelene obveznice izdali kako bi bili ‘pionir u ESG segmentu‘. I Orešković je govorio o vlastitim zelenim obveznicama rekavši da ‘obveznice izazivaju interes‘ te da su najuspješniji oni koji imaju podršku investitora i koji kontinuirano komuniciraju s tržištem i izdaju nove financijske proizvode.
– Bilo bi zanimljivo izdati pravu zelenu obveznicu umjesto ovih sustainability bondsa koje smo do sada imali. Mi bi bili pravi kandidat za zelenu obveznicu, ali nismo još komunicirali kada bi i ako bi to radili – dodao je Klarić.
Potrebni IPO-ovi državnih tvrtki
Po pitanju integracije, Orešković je izjavio da je svako pojedinačno tržište u regiji premalo za razvoj velikih kompanija te je prelazak granica i prelijevanje suradnje između država iznimno važno jer ‘bez njega se rast ograničava‘, a ograničavaju si i investitore koji će rijetko uložiti u tvrtke koje djeluju samo na jednom tržištu.
Na drugom panelu zadnjeg dana okupilo se čak šest predsjednika uprava regionalnih burzi – Zagrebačke, Ljubljanske, Varšavske, Bugarske, Makedonske i Bukureštanske. Predsjednik Uprave Varšavske burze Tomasz Bardziłowski naglasio je da se mora smisliti način kako privući domaći kapital i domaće kompanije rekavši da ‘kada razvijete svoje tržište i stvorite svoj uspjeh integracija prirodno dolazi‘.
Marko Bombač s Ljubljanske burze integraciju je nazvao ‘trendom koji vlada već neko vrijeme na globalnoj sceni‘, a potrebno je raditi i na simplifikaciji jer se, kako je rekao, investitori suočavaju s brojnim problemima prilikom ulaska u regiju te im je potrebno maksimalno olakšati.
– Vidim jako puno prilika u integraciji regulacije i to je prirodan način za napredak. Integracija tržišta jedini je način da napredujemo – izjavio je Bombač.
– Ako nisi dovoljno velik ne možeš biti učinkovito tržište kapitala. Moramo stvoriti regionalno tržište, a mi ćemo nastaviti razvijati naše lokalno jer nam je to prije svega core business, no moramo pronaći i način kako zadržati domaće kompanije na ovom malom tržištu – izjavio je predsjednik Uprave Bugarske burze Manyu Moravenov koji je dao prijedlog da su tržištima potrebni IPO-ovi državnih tvrtki jednako koliko i privatnih.
‘Vječita priča‘
Šef Makedonske burze Ivan Shteriev u fokus je stavio limite s kojima se sve države suočavaju; BDP, veličina države, broj stanovništva što znači da kompanije mogu rasti samo u okvirima država, a priču o integraciji nazvao je ‘vječitom pričom‘ jer se o njoj govori još od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća. Naveo je Shteriev nekoliko primjera pokušaja spajanja tržišta no dodao je da nitko nije uspio napraviti potpunu integraciju.
Na to se dovezala predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić koja je potvrdila da je situacija sada drugačija ‘jer smo svi dio Europe‘, no dodala je da je dobro proći kroz povijest propalih suradnji i učiti iz pogrešaka te da je sada ‘bolja situacija‘.
Ipak, prioritet bi danas, ako se želi ići na stvaranje ujedinjenih tržišta, trebao biti stvoriti jednaku regulaciju za sve države. Barem tako smatra predsjednik Uprave Bukureštanske burze Adrian Tanase koji je napomenuo da je ‘konsolidacija regulacije prvi korak prema integraciji jer želimo level played field‘. Istaknuo je da je u centar diskusije potrebno staviti brokere koji imaju veliku važnost u ovakvom tipu rasprava. Na kraju, zaključio je da je potrebno ‘razvijati, savjetovati i osnaživati mlade kompanije koje imaju potencijal za rast na domaćem tržištu‘.
Završetak konferencije obilježio je okrugli stol pod nazivom Oblikovanje sutrašnjice: Strateški uvidi za budućnost hrvatskog tržišta kapitala na kojemu su sudjelovali državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić, članica Uprave Hanfe Anamarija Staničić, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Eva Horvat, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima Hrvatske gospodarske komore Tamas Nagy te član Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) Stjepko Čičak. Panelisti su istaknuli kako sada imamo priliku biti ambiciozni i povećati atraktivnost hrvatskog tržišta kapitala, a preduvjet je regulatornim okvirom adekvatno odgovoriti na izazove i postići konsenzus oko zajedničkog smjera razvoja.
