Što god mislili o najavi izdanja narodnih obveznica i o tome je li to i za koga dobro ili loše, činjenica je da bi i takvo izdanje doprinijelo živosti na tržištu kapitala. Ondje je trgovina prilično skromna, i brojem vrijednosnica i volumenima i vrstama vrijednosnih papira.
Prije krize 2008. godine bilo je itekako živahno, ne samo zato što su IPO-i velikih kompanija poticali čak i građane bez potrebnih ulagačkih znanja na kupnju tada ‘sigurnih‘ dionica INE i HT-a nego su znalci prilično ‘bogato‘ trgovali i financijskim derivativima, odnosno izvedenicama. Kako je tržište kapitala pomalo izvan fokusa javnosti (čak i nakon oporavka od šestogodišnje recesije ostalo je poprište za ulaganja gotovo isključivo znalaca i institucionalnih igrača), pitali smo se što se danas događa u trgovini izvedenicama. Kako se čini, nekih senaziconalnih novosti nema.
Što su izvedenice?
Naime, izvedenice su financijski instrumenti čija je vrijednost izvedena iz nekih drugih financijskih instrumenata, primjerice iz valuta, kamatnih stopa, indeksa ili roba, pri čemu izvedenice u Hrvatskoj nisu uvrštene na uređeno tržište (Zagrebačku burzu).
Inače, osim na uređenim tržištima, izvedenicama se može trgovati i OTC (Over the counter), izvan uređenog tržišta, što i jest najčešći način trgovanja izvedenicama u Hrvatskoj.
Tko njima danas trguje? Uglavnom profesionalni ulagatelji (banke, investicijski i mirovinski fondovi, osiguranja) i to većim dijelom zbog zaštite od rizika (hedžiranja). Znatno ih rjeđe koriste mali ulagatelji, uglavnom su to trgovačka društva (pravne osobe), također u svrhu zaštite (hedžiranja) od rizika, i to prije svega valutnog.
I inače se najveći dio izvedenica koje koriste mali ulagatelji odnosi na valutne izvedenice, a najčešće su to u prijašnjim godinama bili forwardi (EUR/HRK i USD/HRK) u svrhu zaštite od valutnog rizika. U regulatoru, Hanfi kažu kako se prelaskom na euro promet valutnim izvedenicama značajno smanjio, zbog manje potrebe za zaštitom od valutnog rizika, pa tako sada dominiraju valutni forwardi EUR/USD, ali u znatno manjem obujmu.
- Što se tiče trgovanja CFD-ovima, s obzirom na to da je riječ o inozemnim društvima koja nude trgovanje takvim instrumentima, Hanfa ne raspolaže podacima o njima. CFD-ovi se najčešće nude malim ulagateljima putem online platformi za trgovanje CFD-ovima - kratko kažu u Hanfi.
Iako smo upit o trgovanju izvedenicama, uključujući i CDF-ove, poslali na adrese nekoliko investicijskih društava, odgovore nismo dobili.
Potrebna je licenca
Hanfa dodaje kako su izvedenice financijski instrumenti, i za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti izvedenicama koje uključuju izvršavanje naloga klijenata, potrebno je imati odgovarajuću licencu. Investicijske usluge i aktivnosti koje se odnose na trgovanje izvedenicama mogu pružati investicijska društva ili kreditne institucije iz Hrvatske s odgovarajućom licencom Hanfe.
- U praksi najveći dio trgovanja izvedenicama za klijente izvršavaju kreditne institucije. Trgovanje CFD-ovima, ugovori za razlike koji sukladno definiciji iz ZTK pripadaju izvedenicama, u Hrvatskoj nude i investicijska društva iz EU temeljem passporta, odnosno slobode pružanja investicijskih usluga na području EU. Takva društva nemaju licencu Hanfe i nisu pod Hanfinom nadležnošću, nego su u nadležnosti svojeg matičnog regulatora.
S obzirom na to da se trgovanje izvedenicama odvija uglavnom izvan uređenog tržišta (OTC) ili na inozemnim tržištima kapitala, ne raspolažemo podacima o obujmu trgovanja izvedenicama u Hrvatskoj – poručuje regulator dodajući da mirovinska društva kao institucionalni investitori mogu koristiti financijske izvedenice za račun mirovinskog fonda jedino u svrhu zaštite imovine i obveza mirovinskog fonda ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda te im nije dozvoljeno koristiti ih u špekulativne svrhe.
Mirovinska su društva dosad najčešće koristila terminske ugovore (fx forward i fx swap) radi zaštite od valutnog rizika i upravljanja valutnom izloženošću.
Prikladni za sve ulagatelje
Gdje smo onda u usporedbi sa svjetskim iskustvima? Iz Hanfe poručuju kako su izvedenice vrlo kompleksni financijski instrumenti koji sadrže financijsku polugu i kao takvi nisu prikladni za sve ulagatelje.
- Investicijska društva ili kreditne institucije koje prodaju izvedenice malim ulagateljima dužni su prije pružanja investicijske usluge napraviti procjenu prikladnosti takvih instrumenata za ulagatelja, odnosno prikupiti podatke ulagatelja o njegovom znanju i iskustvu i procijeniti je li ono dovoljno za razumijevanje rizika uključenih u trgovanje izvedenicama. Također, društva su dužna u sklopu općih informacija o financijskim instrumentima i uslugama koje pružaju informirati klijete o izvedenicama, rizicima koje one nose, kao i svim uključenim troškovima prije samog početka trgovanja izvedenicama, odnosno pružanja investicijskih usluga.
Bilo da je riječ o zaštiti od rizika (hedžiranju) ili špekulativnom trgovanju, izvedenice mogu biti korisni instrumenti ako se upotrebljavaju na pravi način, ali isto tako treba imati dovoljno znanja i iskustva te dobro procijeniti uključene rizike koje izvedenice nose kako bi se izbjegli potencijalno veliki gubici kojima trgovanje izvedenicama može rezultirati. Što se tiče CFD-ova koji se najčešće nude malim ulagateljima, Hanfa je još u srpnju 2019. donijela Odluku o trajnom ograničenju stavljanja na tržište, distribucije i prodaje ugovora za razlike, CFD-ova, malim ulagateljima kojom je ograničena maksimalna financijska poluga i razina gubitaka, te propisano dodatno upozorenje ulagateljima o rizicima i potencijalnim gubicima, a sve u cilju zaštite malih ulagatelja – zaključuju u Hanfi.
Koliko iznose ulaganja u takve instrumente, nažalost, nije moguće procijeniti, jer su izvan uređenoga tržišta, no s obzirom na to da Hanfa nije trebala ‘urgirati‘ (ili barem javnost nije uznemirena zbog nekog slučaja) zaključak je da njima gotovo u cijelosti ipak trguju znalci i institucionalni investitori. Malima su vjerojatno privlačnije (narodne) obveznice o čijoj trgovini ipak nešto znaju i razumiju.