Hrvati se sve više zadužuju, a prilog u tome ide i podatak da svako treće kućanstvo ima neki kredit te smo bankama dužni više od 36 milijardi eura. Dug je ponekad neizbježno sredstvo kako bi zadovoljili svoje potrebe za stanovanjem, obrazovanjem, pokretanjem biznisa…Prilikom podizanja kredita, ciljevi su različiti, a razlikuju se od klijenta do klijenta. Poduzetnike će najviše zanimati investicijski krediti, krediti za obrtna sredstva te mnogi drugi, a razlikuju se i prema veličini vašeg poduzeća ili obrta. Ali obični laik, netko tko nije svoj na svome kada je u pitanju svijet ekonomije, često se zaplete u mreži ugovornih uvjeta što nerijetko može dovesti do fatalnih posljedica koje si nitko ne priželjkuje. No kredit ne mora biti strašan ako znate što radite.
Kredit 101
Bitno je definirati sam pojam kredita, pa stoga krenimo od početka. Mario Kurtović, financijski savjetnik i trener za upravljanje financijama, odgovarao je iz perspektive kreditiranja poduzeća, stoga kredit definira kao oblik financiranja poslovanja poduzeća. U pravilu, radi se o tuđim izvorima financiranja, koja se trebaju vratiti prema ugovorenim uvjetima i dinamici. Svako poduzeće koje se kreditno zadužuje povećava rizik svog poslovanja, jer ima fiksne obveze koje treba vratiti u budućnosti. S druge strane, kredit omogućava financiranje projekata i investicija koje bi često bilo teško izvedivo isključivo iz vlastitog novčanog toka, pojasnio je Kurtović.
Kredita je raznih vrsta, no poduzeća najčešće koriste investicijske kredite za financiranje kapitalnih ulaganja (npr. izgradnja tvornice, skladišta, kupnja strojeva, vozila, itd.) i kredite za obrtna sredstva za financiranje pokrića kratkoročnih potreba poslovanja, naveo je Kurtović. Kada je u pitanju kredit za građane i poduzetnike, Kurtović tvrdi da je kredit građanima i poduzetnicima u svojoj suštini istovjetan proizvod, a najveće razlike su u namjeni sredstava i kompleksnosti proizvoda. No ipak postoji neka razlika, a ona se očituje u tome što su krediti za poduzeća u pravilu kompleksniji zbog većeg broja ugovornih odredbi koje treba ispoštovati.
Jedan od prvih koraka prilikom sklapanja ugovora o kreditu je izračun ili procjena kreditne sposobnosti. Rezultat procesa izračuna kreditne sposobnosti je kreditni rejting, kojem se za potrebe izračuna kamatnih stopa pridodaju statističke vjerojatnosti da klijent neće vratiti kredit, objasnio je Kurtović.
– Izračun kreditnog rejtinga poduzeća varira od banke do banke, no u pravilu je to sveobuhvatan proces klijentove kreditne sposobnosti, koji minimalno treba uzimati u obzir rizičnost industrije, tržišni položaj poduzeća, ocjene profitabilnosti, zaduženosti, likvidnosti, kapitalne strukture, financijske politike, itd. Svrha kreditnog rejtinga je procjena vjerojatnosti da dužnik u budućnosti neće vraćati obveze, stoga se i analiza poslovanja treba fokusirati na budućnost, a ne na prošlost – kazao je financijski savjetnik i trener za upravljanje financijama.
Kurtović također navodi da se sklapanje kredita preporuča u situacijama kada je klijent utvrdio tržišnu i financijsku isplativost investicije koja se financira (kapitalna ulaganja, radni kapital, viši operativni troškovi, akvizicija…) i kada ta investicija povećava vrijednost poduzeća. Poduzeće ne bi smjelo biti visoko zaduženo ni prije niti poslije provedene investicije.
– Ugovaranje kredita je kompleksan i zahtjevan posao, posebice u dijelu koji se odnosi na definiranje ugovornih uvjeta. Ugovori o kreditima su pisani kompleksnim bankarskim i pravnim rječnikom, koji mnogi klijenti nažalost nedovoljno razumiju. Ukoliko sami ne razumiju i ne zatraže pomoć stručnjaka da im pojasni ugovor, mogu se izložiti visokim pravnim i financijskim rizicima, koji u krajnjem scenariju mogu rezultirati gubitkom vlasničkih i upravljačkih prava u slučajevima kršenja ugovora – naglasio je Kurtović.
Postoji i nešto što se zove Material Adverse Change, a radi se o klauzuli o kreditu koja banci omogućuje poduzimanje određene radnje, kao što su raskid ugovora, obustava daljnje isplate kredita ili zahtjev za trenutnim vraćanjem kredita, ako dođe do značajne negativne promjene u poslovanju, financijskom stanju ili drugim ključnim aspektima dužnika. Definicija klauzule je često prilično općenita i teško dokaziva u slučaju sudskog spora, zato je banke iznimno rijetko koriste kao jedini argument u opravdanju svog postupanja. U svakom slučaju, klauzula omogućava bankama pravovremenu reakciju na pogoršanje uvjeta, kazao je Kurtović.
Prilikom potpisivanja ugovora o sklapanju kredita klijenti trebaju obratiti pažnju osim na financijske uvjete kao što su kamate, naknade i ročnost kredita, prema Kurtoviću, i na ostale ugovorne odredbe jer potpisivanjem ugovora preuzimaju na sebe značajne obveze, osim samo na financijske uvjete kao što su kamate, naknade i ročnost kredita. Nerazumijevanje tih obveza može dovesti do kršenja ugovora o kreditu, što može imati ozbiljne posljedice. Također, razne ugovorne odredbe mogu značajno ograničiti upravljanje poduzećem, naglasio je Kurtović.
Prelaskom na euro mnogi su se možda zapitali što za njih, kao klijente, to znači kada je u pitanju podizanje kredita. Kurtović tvrdi da bi se prelaskom na euro trošak zaduživanja poduzeća u Hrvatskoj trebao smanjiti, međutim prelazak na euro je koincidirao s povećanjem referentnih kamatnih stopa na financijskim tržištima pa klijenti nisu direktno osjetili očekivano smanjenje troška zaduživanja. – Prelaskom na euro nije došlo do nekih većih promjena uvjeta kreditiranja, uvjeti kreditiranja su se promijenili više zbog završetka ere jeftinog novca – utvrdio je Kurtović.
Na pitanje isplati li se uzimati kredit u nekoj stranoj valuti, Kurtović tvrdi da da, samo ako su novčani tokovi iz kojih će se vraćati kredit u toj istoj stranoj valuti. – To je bio i jedan dio problema kod zaduživanja vezanih uz švicarski franak, jer su dužnici osim kamatnih rizika preuzimali i tečajni rizik. Svakako se preporuča valutna usklađenost kredita, u smislu da ako ostvarujete priljeve u euru, da i krediti budu vezani uz euro – nadodao je.
Budućnost se treba uzeti u obzir
Također je kazao da je najčešća greška klijenata prilikom sklapanja kredita nerazumijevanje preuzetih obveza koje nastaju potpisivanjem ugovora o kreditu i njihovih implikacija na upravljanje poduzećem u budućnosti. Uvijek treba razmišljati i o budućnosti.
Za sam kraj, Kurtović je izdvojio, prema njegovom mišljenju, dva ključna savjeta kada se radi o podizanju kredita:
– Prvo, detaljno pročitati i razumjeti sve odredbe ugovora o kreditu, jer su naknadne promjene i ispravci teški i skupi. Drugo, s bankama je potrebno pregovarati, a ne samo potpisati ono što se stavi na stol. Ugovor definira odnos s bankom na dulji vremenski period i iznimno je važno da odnos između banke i klijenta bude partnerski.